Istakao je ovo za “Glas Srpske” bivši broker sa Volstrita Vladimir Đukanović, analizirajući naftno tržište i turbulencije, koje su već dovele do toga da “crno zlato” od juna poskupi za čak 30 odsto. 

 

- Bojim se da je ovo više nego realan scenario, ako ne za kraj ove, onda sigurno tokom naredne godine. Veliki igrači diktiraju cenu. Rusija i Saudijska Arabija smanjile su svoju proizvodnju, a ovu situaciju sigurno komplikuje i trenutna situacija u SAD. Ukoliko se tamo ne pojača obim proizvodnje, kako bi se nadomestio trenutni manjak na tržištu, nafta bi sa sadašnjih 97 dolara mogla otići i na 150 dolara za jedan barel - kaže Đukanović.

 

Kako je rekao, nakon što je Amerika u nekom prethodnom periodu popunila svoje naftne rezerve sadašnja vlast ih je gotovo potrošila, ispraznila rezervoare, kako se ne bi pravio pritisak na cijene.

 

- I to sada, zajedno sa potezima Moskve i Rijada, o snižavanju proizvodnih kvota, pravi velike probleme na ovom izuzetnom osetljivom tržištu, jer nema dovoljno izvora da podmiri sve svetske potrebe, jer je potrošnja još uvek na visokom nivou i ne pada i pored visokih cena - upozorava ovaj bivši broker sa Volstrita.

 

Navodi i da kada je cijena sirove nafte na tržištu oko 100 dolara, zemlje izvoznice, one koje kroje svjetsku ponudu žive kao u loju i dok je velike tražnje one neće mijenjati svoju poslovnu politiku. 

 

- Sve ovo, naravno, vodiće novom rastu inflacije. Svi govore o nekim rešenjima, ali bojim se da ga nema. Možda ovo nekom zvuči surovo, ali ne vidim neko svetlo na kraju tunela. Dok traje sukob u Ukrajini, ali i hladni rat Istoka i Zapada, biće ovako. I to treba da što pre shvatimo. Trenutni životni standard u Evropi je već za 20 odsto niži i bojim se da neće na tome ostati. Biće još gori, pogotovo zbog mera ECB - smatra Đukanović.

 

Dodaje i kako pored svih predviđanja raznih, kako ih je nazvao kvazianalitičara, da će zbog visokih cijena, tek tako i preko noći pasti potrošnja, smiješne jer je vožnja automobila, kao i poput hrane, u današnje vrijeme gotovo puka potreba.   

 

- Da sutra neko kaže hajde da okončamo ovo u Ukrajini, bojim se da ni to ne bi mnogo pomoglo. Verujem da bi trebalo bar godinu dana da se tržišta ustabile. Ovako imamo situaciju da će se najverovatnije sudariti inflacija i recesija i doći će do stagflacije. Šta to znači? Vi u parama imate veliki obrt zbog visokih cena. Ali u isto vreme pad obrta. I to je jedan zamršen čvor  u kom realna ekonomija najviše strada. Biće manja, padaće, teže će se živeti, a isto raditi. To je pakao, pred čijim vratima se nalazimo - dodao je on.   

 

Kaže i kako je mišljenja da je sve to i jedan od planova ruskog predsjednika Vladimira Putina, da sa visokim cijenama nafte, uopšte energenata, baci Evropu na koljena koja je Rusiji okrenula leđa i uvela joj sankcije. Navodi da je samo pitanje vremena kada će početi socijalni nemiri, kao i izlasci na ulice. Sve ovo je, kako kaže, dovelo i do buđenja desnice koja je mnogo liberalnija od današnje ljevice te stoga treba očekivati da se politička scena na evropskoj sceni do krajnjih granica radikalizuje. 

 

 

Cijena nafte brent juče je dostigla cijenu od 97,56 dolara po barelu, što je najviše za posljednjih godinu dana. Glavni razlog za ovaj rast jeste zabrinutost zbog pada zaliha nafte u SAD. Zalihe sirove nafte u gradu Kašingu u Oklahomi su prema podacima američke Uprave za energetske informacije (EIA) pale na 22 miliona barela u četvrtoj nedjelji septembra, blizu operativnog minimuma.