Društvo
10.03.2021.
11:03
Stručnjaci objašnjavaju zašto je skoro nemoguće zaraziti se napolju
Izvor: Srpskainfo
0
Podijeli
Dani su sve topliji, sve više vremena se provodi napolju. Dojče Vele se kod vodećih stručnjaka raspitao zašto su na otvorenom male šanse za zarazu koronom, kako utiču Sunce i vjetar i da li se treba kloniti pušača ili sportista?
Aerosoli, majušne čestice koje lebde vazduhom, glavni su krivac za prenošenje korona-virusa.
Prema nalazima naučnika, ovo se posebno dešava u zatvorenim prostorijama. – Zato što je cirkulacija vazduha na otvorenom mnogo veća. Imate strujanje vjetra pa se tako vrlo brzo koncentracija aerosoli razređuje – kaže za DW Niko Muters, šef Instituta za javno zdravlje pri Univerzitetskoj klinici u Bonu.
Slično kaže i virusolog Aleksander Kekule, ali dodaje – to sve važi ako se i na otvorenom drži odstojanje od najmanje metar i po.
– Ako ne držite to odstojanje, gledate se licem u lice i glasno pričate, pjevate, vičete, pljujete – onda se, umjesto aerosolima, možete zaraziti kapljično – prenosi Dojče Vele.
Studije potvrđuju da je opasnost od zaraze napolju ekstremno niska. Jedno istraživanje iz Kine je uzelo pod lupu 7.324 slučaja zaraze – samo jedan se desio na otvorenom. Kekule kaže da to isto važi za mutacije virusa – one su nešto zaraznije, ali mjere ostaju iste. „Mutanti ne lete dalje“ – kaže virusolog.
Kako utiče vjetar?
– Što vjetrovitije, to će prije biti razvejani oblaci aerosoli koje čovjek proizvodi – kaže Gerhard Šojh, fizičar i istraživač aerosoli. Na pitanje da li je recimo na livadi gdje borave različite grupice ljudi moguće da vjetar odnese aerosoli od jedne do druge grupe, Šojh kaže da je to praktično nemoguće, piše Blic žena.
– Samo zbog tjelesne temperature se stvara neka vrsta vazdušne struje koja uglavnom, kao kod kamina, ide na gore – priča ovaj fizičar za DW. Jer, tjelesna temperatura od oko 37 stepeni uglavnom je viša od spoljne temperature.
Jedna studija u Iranu je takođe potvrdila da vjetar ne igra nikakvu ulogu u prenošenju virusa.
Muters kaže da se na Sunce ne treba oslanjati – više je ultraljubičastog zračenja leti, ali je recimo u snježnim predjelima ono još veće zbog refleksije snijega. Osim toga, on ukazuje da pandemija jednako pogađa i toplije i hladnije predjele.
Kekule pak vjeruje da to ništa ne govori o suštini, jer pretpostavlja da se i u toplim predjelima ljudi masovno zaražavaju unutra. „Baš tamo više borave unutra sa klima-uređajima i ventilatorima – kaže on.