Prva tri mjesta zauzimaju Srbi, Sirijci i Rumuni, dok se državljani Bosne i Hercegovine nalaze na desetom mjestu sa 141 zatvorenika u austrijskim kazneno-popravnim ustanovama.

Nedavno je Nacionalni savjet Austrije usvojio zakon kojim se olakšava deportacija stranih zatvorenika. Zanimljivo je da je FPÖ, koja je godinama zahtijevala takvu mjeru, glasala protiv. Koliko je hitna bila odluka da strani prestupnici zatvorske kazne izdržavaju u svojim matičnim državama pokazuje i odgovor na poslaničko pitanje ministarke pravde Ane Šporer, u koji je OE24 imao uvid. Naime, više od polovine zatvorenika u Austriji nema austrijsko državljanstvo, prenose Nezavisne.

Šta kažu brojke

Na dan 23. juna u zatvorima je bilo ukupno 10.101 lice, od čega je 5.257 osoba imalo državljanstvo koje nije austrijsko, što predstavlja 54,04 odsto svih zatvorenika. Trenutno se u zatvorima nalazi čak 10.221 osoba, od čega je oko 5.000 stranih državljana.

Troškovi

Prema navodima ministarke Šporer, trošak po zatvoreniku dnevno iznosi između 169,87 i 182,42 evra neto. Za 5.257 stranih zatvorenika to znači troškove od gotovo milion evra dnevno.

Iz kojih zemalja dolaze?

U Ministarstvu pravde ističu da nešto više od trećine stranih zatvorenika dolazi iz država Evropske unije. Među deset zemalja sa najvećim brojem zatvorenika nalaze se samo četiri članice EU. Ovo je top deset zemalja:

Srbija – 513 zatvorenika ; Sirija – 468 zatvorenika, Rumunija – 434 zatvorenika;  Slovačka – 343 zatvorenika; Avganistan – 330 zatvorenika; Mađarska – 298 zatvorenika; Rusija – 285 zatvorenika; Turska – 253 zatvorenika; Poljska – 169 zatvorenika i na krajiu Bosna i Hercegovina sa 141 zatvorenikom.

Upadljivo je visok broj državljana Srbije, Sirije i Rumunije. Sa gotovo 1.500 zatvorenika, oni čine više od četvrtine ukupnog broja stranih zatvorenika u austrijskim zatvorima.

Međutim, na pitanje koliko će stranih državljana prema novom zakonu ubuduće izdržavati kaznu u svojim matičnim zemljama, ministarka Ana Šporer nije željela da iznese precizne procjene.