Zaposleni koji imaju njemačko državljanstvo zarađivali su prosječno 3.294 eura, dok su stranci prosječno zarađivali 2.463 eura. Razlika je, dakle, 22 posto.

Ali, i između stranaca postoje razlike. Najlošije su plaćeni zaposleni iz zemalja iz kojih poslednjih godina dolazi najviše tražitelja azila (Sirija, Afganistan, Irak, Nigerija, Eritreja, Iran, Pakistan i Somalija). Oni prosječno zarađuju 1.839 eura mjesečno bruto. I te razlike vrijede za sve razine zanimanja - pomoćne radnike, kvalifiikovane radnike, specijaliste i stručnjake.

Ne manjka radne snage

Prema analizi Savezne agencije za rad i stranci koji imaju iste kvalifikacije i rade isti posao zarađuju djelimice znatno manje. Kao pomoćni radnici Nijemci zarađuju prosječno 2.313 eura bruto, stranci kao pomoći radnici zarađuju prosječno 1.918 eura bruto, dok stranci iz osam zemalja iz kojih dolazi najviše tražitelja azila kao pomoćni radnici zarađuju prosječno 1.647 eura bruto.

Sličan jaz se vidi i kod stručnjaka (akademski obrazovanih i drugih visoko kvalificiranih osoba): Nijemci zarađuju prosječno mjesečno 5.333 eura bruto, stranci 4.960 eura bruto, a stranci iz osam zemalja s najvećim brojem tražitelja azila 4.394 eura bruto. Razlike se uočavaju i kad Nijemci i stranci s istom kvalifikacijom obavljaju isti posao.

Najmanja razlika između Nijemaca i stranaca je na poslovima koji su ionako najlošije plaćeni. Kod čistača i čistačica na primjer Nijemci zarađuju 1.765 eura bruto, stranci 1.761 euro bruto, a stranci iz osam zemalja s najvećim brojem tražitelja azila 1.655 eura bruto.

Analiza Savezne agencije za rad pokazuje takođe da u Njemačkoj ne manjka radne snage uopšteno. Jer, u prošloj godini je bilo prosječno 796.000 nepopunjenih radnih mjesta, dok je nezaposlenih bilo prosječno 2.300.000, dakle tri puta više. Pritom su kao nezaposlene vođene samo one osobe koje su odmah mogle preuzeti posao, dakle nisu bile bolesne ili na nekoj prekvalifikaciji. Ukupno je posao u 2018. u Njemačkoj tražilo prosječno 4.400.000 osoba.