Odgovarajući na novinarsko pitanje, Stoltenberg je rekao da samit između Donalda Trampa, američkog predsjednika, i Vladimira Putina, predsjednika Rusije, u Helsinkiju neće uticati na ulogu NATO-a u našem regionu.

Rekao je da podržava želju Srbije da ne namjerava tražiti članstvo za tu zemlju u NATO-u, ali da vrata za članstvo drugih zemalja u tu organizaciju ostaju i dalje otvorena.

Istakao je i da postoji dobra saradnja NATO-a sa zemljama u regiji, napominjući da će ove jeseni u Srbiji biti održana vježba civilne zaštite, te da NATO cijeni partnersku ulogu Srbije u raznim misijama i programima NATO-a.

 Govoreći o situaciji na Kosovu, rekao je da NATO podržava dijalog Beograda i Prištine, ali i izražava zahvalnost novoj članici Crnoj Gori na tome što je dala doprinos misiji KFOR-a na Kosovu.

U uvodnom dijelu i pripremama za samit nije bilo riječi o BiH i njenom Akcionom planu za članstvo, ali se, kako nam je rečeno, očekuje da će to pitanje biti pokrenuto na sastancima koje će delegacija BiH u Briselu imati tokom samita danas i sutra. Bh. delegaciju će predvoditi Bakir Izetbegović, predsjedavajući Predsjedništva BiH, Marina Pendeš, ministar odbrane BiH, i Igor Crnadak, ministar spoljnih poslova BiH.

Očekivano, uoči samita najviše govora je bilo o Trampovim zahtjevima da Evropa mora više ulagati u odbranu.

Stoltenberg je rekao da je Evropa prošle godine imala istorijsko povećanje izdataka za odbranu i dodao da očekuje da će veći broj zemalja doseći brojku od izdvajanja dva odsto bruto domaćeg proizvoda.

Stoltenberg je rekao da NATO ostaje ujedinjen iako postoje razmimoilaženja po pitanjima poput trgovine, trgovinskih barijera ili klimatskih promjena.

 Osim o Trampovim zahtjevima, govora će biti i o Rusiji i njenoj ulozi, a Stoltenberg je rekao da NATO želi dijalog sa tom zemljom, te da u tom svjetlu podržava samit Trampa i Putina, koji vidi kao dobru priliku da se taj dijalog nastavi.

Naglasio  je i da ne vjeruje u predviđanja da će Amerika pod Trampom smanjiti svoje prisustvo u Evropi, ističući da je ta zemlja čak povećala svoje vojno prisustvo na kontinentu nakon dolaska Trampa na vlast.

Prije pres-konferencije Stoltenberg, Žan-Klod Junker, predsjednik Evropske komisije, i Donald Tusk, predsjednik Savjeta, potpisali su zajedničku deklaraciju o saradnji u svim ključnim bezbjednosnim oblastima.

 Jedna od tačaka odnosi se na borbu protiv terorizma i ekstremizma, a ostale tri na poboljšanje vojne mobilnosti unutar teritorije EU, jačanje mjera na sprečavanju rizika od hemijskog, biološkog i radiološkog oružja te na promovisanje uloge žena.