Društvo
03.02.2022.
15:34
Šta uraditi ako se opečete
Izvor: Nezavisne
0
Podijeli
U proteklih nekoliko dana troje djece izgubilo je život zbog zadobijenih opekotina. Trogodišnji dječak iz Niša se, prema prvobitnom iskazu majke, opekao tako što je sam otišao u kupatilo i odvrnuo slavinu sa vrelom vodom. Djevojčica iz Obrenovca izgorjela je u krevecu od ćebeta koje se upalilo zbog toga što je jednim dijelom bilo naslonjeno na peć.
Šta bi trebalo uraditi kad dođe do opekotina uslijed kontakta sa vrućom peglom, bilo kojim grijnim tijelom ili vrelom hranom ili pićem i gdje ljudi griješe kada pokušaju da saniraju ovako zadobijene povrede za Telegraf govori dr Dimitrije Karabahčiev, specijalista za kožne i polne bolesti.
"Kada dođe do termičkih opekotina, prvo što bi trebalo uraditi jeste hlađenje", kaže dr Dimitrije Karabahčiev i dodaje da bi dio tijela zahvaćen opekotinom trebalo rashlađivati mlakom vodom čija se temperatura kreće između 20 i 28 stepeni.
Mnogi, nažalost, u tim trenucima posegnu za ledenom vodom ili ledom, što je prema riječima sagovornika, loš potez. Pored toga što je velika temperaturna razlika između mjesta zahvaćenog opekotinom i leda, led može da izazove i promrzline.
"Narušen integritet kože time se dodatno narušava i pravi se još veća šteta", upozorava Karabahčiev.
Stari "narodni lekovi"poput bjelanca, soli, ulja, masti, alkohola, paste za zube ili putera takođe mogu dodatno da naruše integritet kože.
"Kada se na koži pojave mehurovi, odnosno bule, ljudi imaju poriv da ih buše i istiskaju njihov sadržaj. To nikada ne bi trebalo raditi, jer se na koži koja je podložna infekcijama korišćenje stvari koje mogu da budu kontaminirane bakterijama stvara dodatni problem", upozorava dr Karabahčiev.
On savjetuje da bi mjehurove, odnosno bule trebalo ostaviti nekoliko dana, kako bi koža bila zaštićena od potencijalnih infekcija.
Kad je neophodno zatražiti ljekarsku pomoć prilikom zadobijenih opekotina, a kad ih je moguće sanirati u kućnim uslovima?
To, naglašava dr Karabahčiev, prije svega zavisi od površine kože koja je zahvaćena, kao i od regije tijela na kojoj se opekotine nalaze.
"Ako deo kože koji nije veći od površine dlana dobije blagu crvenu boju kao da smo preplanuli i ako opekotina nije nastala na licu, šakama, stopalima, zglobovima i genitalijama, opekotine se mogu lečiti van bolnice. U svim drugim slučajevima neophodno je zatražiti lekarsku pomoć", rekao je dr Karabačhiev.
Takođe, bez obzira na lokalitet i površinu opekotine, ljekarsku pomoć neophodno je zatražiti i kad do opekotina dođe kod djece i starijih ljudi.
Njihova koža je osjetljivija, kod djece jer je imuna barijera nedovoljno razvijena, a kod starijih zbog pridruženih hroničnih bolesti, pa je neophodno da ih pregleda stručno lice i odredi prokotol liječenja.
Pored opekotina prvog stepena, mogu se javiti i one drugog, trećeg i četvrtog stepena kada su zahvaćena duboka tkiva. Takve opekotine su vrlo teške, izazivaju ozbiljne traume i mogu da budu opasne po život. Dr Karabahčiev ističe da se u tim slučajevima obavezno konsultuju ljekari iz stručnih centara koji su specijalizovani za tretiranje takvih povreda.
Nažalost, u nekim slučajevima opekotine mogu da budu i fatalne. Najgori ishod zavisi od stepena opekotina, površine tijela koja je zahvaćena, kao i od infekcija koje se mogu javiti.
"Komplikacije se uglavnom javljaju kod dece kod kojih je zahvaćeno više od 10 odsto površine kože, a kod starijih više od 20 odsto površine kože", navodi sagovornik Telegrafa i dodaje da stanje dehidratacije može da dovede do šoka i fatalnog ishoda.
On podsjeća da je nadzor starijih nad djecom neophodan dok su ona u blizini šporeta, pegle i drugih grijnih tijela koja mogu da izazovu opekotine, kao i dok su u blizini vrelih napitaka i hrane koja je tek izvađena iz rerne ili skinuta sa ringle.
"Uz nadzor, mališanima je neophodna i konstantna edukacija, kako bi mogli da se upoznaju sa rizicima koje susret sa vrelom hranom i pićem, kao i uključenim električnim uređajima može da izazove", zaključuje dr Karabahčiev.
"Kada dođe do termičkih opekotina, prvo što bi trebalo uraditi jeste hlađenje", kaže dr Dimitrije Karabahčiev i dodaje da bi dio tijela zahvaćen opekotinom trebalo rashlađivati mlakom vodom čija se temperatura kreće između 20 i 28 stepeni.
Mnogi, nažalost, u tim trenucima posegnu za ledenom vodom ili ledom, što je prema riječima sagovornika, loš potez. Pored toga što je velika temperaturna razlika između mjesta zahvaćenog opekotinom i leda, led može da izazove i promrzline.
"Narušen integritet kože time se dodatno narušava i pravi se još veća šteta", upozorava Karabahčiev.
Stari "narodni lekovi"poput bjelanca, soli, ulja, masti, alkohola, paste za zube ili putera takođe mogu dodatno da naruše integritet kože.
"Kada se na koži pojave mehurovi, odnosno bule, ljudi imaju poriv da ih buše i istiskaju njihov sadržaj. To nikada ne bi trebalo raditi, jer se na koži koja je podložna infekcijama korišćenje stvari koje mogu da budu kontaminirane bakterijama stvara dodatni problem", upozorava dr Karabahčiev.
On savjetuje da bi mjehurove, odnosno bule trebalo ostaviti nekoliko dana, kako bi koža bila zaštićena od potencijalnih infekcija.
Kad je neophodno zatražiti ljekarsku pomoć prilikom zadobijenih opekotina, a kad ih je moguće sanirati u kućnim uslovima?
To, naglašava dr Karabahčiev, prije svega zavisi od površine kože koja je zahvaćena, kao i od regije tijela na kojoj se opekotine nalaze.
"Ako deo kože koji nije veći od površine dlana dobije blagu crvenu boju kao da smo preplanuli i ako opekotina nije nastala na licu, šakama, stopalima, zglobovima i genitalijama, opekotine se mogu lečiti van bolnice. U svim drugim slučajevima neophodno je zatražiti lekarsku pomoć", rekao je dr Karabačhiev.
Takođe, bez obzira na lokalitet i površinu opekotine, ljekarsku pomoć neophodno je zatražiti i kad do opekotina dođe kod djece i starijih ljudi.
Njihova koža je osjetljivija, kod djece jer je imuna barijera nedovoljno razvijena, a kod starijih zbog pridruženih hroničnih bolesti, pa je neophodno da ih pregleda stručno lice i odredi prokotol liječenja.
Pored opekotina prvog stepena, mogu se javiti i one drugog, trećeg i četvrtog stepena kada su zahvaćena duboka tkiva. Takve opekotine su vrlo teške, izazivaju ozbiljne traume i mogu da budu opasne po život. Dr Karabahčiev ističe da se u tim slučajevima obavezno konsultuju ljekari iz stručnih centara koji su specijalizovani za tretiranje takvih povreda.
Nažalost, u nekim slučajevima opekotine mogu da budu i fatalne. Najgori ishod zavisi od stepena opekotina, površine tijela koja je zahvaćena, kao i od infekcija koje se mogu javiti.
"Komplikacije se uglavnom javljaju kod dece kod kojih je zahvaćeno više od 10 odsto površine kože, a kod starijih više od 20 odsto površine kože", navodi sagovornik Telegrafa i dodaje da stanje dehidratacije može da dovede do šoka i fatalnog ishoda.
On podsjeća da je nadzor starijih nad djecom neophodan dok su ona u blizini šporeta, pegle i drugih grijnih tijela koja mogu da izazovu opekotine, kao i dok su u blizini vrelih napitaka i hrane koja je tek izvađena iz rerne ili skinuta sa ringle.
"Uz nadzor, mališanima je neophodna i konstantna edukacija, kako bi mogli da se upoznaju sa rizicima koje susret sa vrelom hranom i pićem, kao i uključenim električnim uređajima može da izazove", zaključuje dr Karabahčiev.