Kosovo i Srbija od 2012. godine vode politički dijalog o normalizaciji odnosa uz posredovanje Evropske unije. Cilj je postizanje konačnog sporazuma o normalizaciji odnosa, što se još nije desilo. Dijalog je u nekoliko navrata bio i prekidan.

 

Kosovo je 2008. proglasilo nezavisnost, koju Srbija ne priznaje. ​

 

Francusko-njemački prijedlog nije javno objavljen i ne zna se šta on tačno sadrži. Ambasade Francuske i Njemačke na Kosovu nisu potvrdile postojanje ovakvog dokumenta.

 

Premijer Kosova Aljbin Kurti i predsednik Srbije Aleksandar Vučić su, kroz svoje izjave, potvrdili da su upoznati sa jednim takvim prijedlogom.

 

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić je 8. oktobra izjavio da su Francuska i Njemačka iznijele prijedlog da Srbija dopusti ulazak Kosova u međunarodne institucije i organizacije, uključujući Ujedinjene nacije u zamjenu za brzo članstvo Srbije u EU.

 

Dodao je da Srbija ne bi bila "dodano ponižavana i primoravana da formalno prizna Kosovo", ali bi nereagovanjem dala tihi signal da je saglasna. Kako je rekao, to je za Srbiju neprihvatljivo ali je i dodao da je neodgovorno i neozbiljno baciti francusko-njemački predlog kroz prozor.

 

Vučić je 18. oktobra ponovio da je suština prijedloga Njemačke i Francuske da Srbija ne blokira učlanjenje Kosova u sve međunarodne organizacije. Srbija bi za to, kako je rekao, dobila "brzi ulazak u EU i vjerovatno značajne ekonomske koristi".

 

Mediji na Kosovu su takođe prenijeli da prijedlog za sad ne predviđa da Srbija prizna Kosovo, ali predviđa da kosovsku državu prizna preostalih pet članica EU koje to nisu uradile: Španija, Rumunija, Kipar, Grčka i Slovačka.

 

Premijer Kosova Aljbin Kurti je 10. oktobra izjavio da postoji "francusko-njemačka inicijativa, koja ima za cilj da pruži veća ovlašćenja specijalnom izaslaniku EU za dijalog Kosova i Srbije Miroslavu Lajčaku, uz kontinuiranu podršku SAD."

 

"Razgovara se o različitim modelima, ali nema ničeg konačnog, još manje odlučujućeg, da bi se moglo reći da je to francusko-njemački prijedlog. Ima još, kako da kažem, ideja koje kruže, Berlin, Brisel, Vašington, ali i London, Rim i Pariz, kao i Beograd i Priština", rekao je Kurti i dodao da zbog povjerljivosti razgovora ne može da iznese te ideje u javnost.

 

Dan ranije, 9. oktobra, Kurti je izjavio da je optimista da će u narednim mjesecima biti moguće postići pravno obavezujući sporazum sa Srbijom.

 

Onda je stigla izjava kosovskog premijera da "ima manje od dvije godine za postizanje sporazuma sa Srbijom", da bi njegov zamjenik Besnik Bisljimi lokalnim medijima potvrdio da postoji rok u okviru kog zvanična Priština mora da se izjasni da li prihvata francusko njemački – prijedlog.

 

Specijalni izaslanik EU za dijalog Miroslav Lajčak je prošle nedelje, upitan da prokomentariše francusko-njemački predlog, rekao samo - da je sada pravi trenutak za normalizaciju odnosa između dvije strane.

 

S druge strane, specijalni izaslanik SAD za Zapadni Balkan Gabrijel Eskobar je odgovarajući na pitanje novinara u Prištini 19. oktobra o francusko-njemačkom prijedlogu, rekao da "šta god evropske države predlože u vezi dijaloga, to mora da se shvati ozbiljno".

 

"Mi ćemo to podržati", kazao je Eskobar i dodao da bi, onako kako im je objašnjeno, "ovaj prijedlog odblokirao Kosovo, a potencijalno i Srbiju, na putu evroatlantskih integracija".

 

On je kazao da su Kosovo i Srbija blizu postizanja sporazuma, napominjući da je od kolega iz Evrope čuo da je to "pitanje nedelja a ne godina". Objasnio je da se radi o sporazumu za naredne korake.

 

Iako francusko-njemački prijedlog ne predviđa međusobno priznanje Kosova i Srbije, kako se u javnosti nezvanično navodi, Eskobar je zaključio da bi se i to jednom dogodilo, odnosno da je samo pitanje kada će se to desiti.

 

Dušan Janjić iz beogradskog Foruma za etničke odnose je u ranijoj izjavi za Radio Slobodna Evropa rekao da je cilj francusko-njemačkog prijedloga da se dijalog podigne isključivo na politički nivo.

 

"Pušteno je samo kao test pitanje, ne znam u dogovoru sa kim sve, pitanje statusa, pitanje definisanja krajnjeg rješenja. I ono se vrti u javnosti. Ja koliko znam ima više pitanja ili bi papir bio bezvrijedan. Taj papir je prije svega stav Francuske i Njemačke, o njemu treba da se izjasni Priština i Beograd ali će biti reakcije i Velike Britanije. Bilo bi idealno da on jednoga dana postane zajednička platforma za pregovore", kaže Janjić.

 

Prema njegovim riječima, "neki taj model nazivaju modelom 'dvije Njemačke' i to je dobro u tom papiru".

 

"Mislim da bolju ponudu, pod ovakvim okolnostima, neće dobiti ni Priština ni Beograd. A to je da Srbija prizna postojanje Republike Kosova. Dakle, da Srbija ne ometa članstvo Kosova (u međunarodnim organizacijama) i da sarađuje sa Kosovom, kada imaju zajedničke interese u međunarodnim organizacijama, uključujući Ujedinjene nacije", naglašava Janjić.

 

Bodo Veber (Weber), stručnjak za Balkan i viši saradnik Savjeta za politiku demokratizacije u Berlinu, je 19. oktobra za RSE napomenuo da za sada niko ne zna šta konkretno sadrži francusko-njemački predlog. On smatra da bi taj prijedlog mogao da promijeni tok dijaloga, da ima suštinu, ali je ocjenio da su Kosovo i Srbija ipak daleko od konačnog sporazuma. ​