Međutim, posljednjih godina, ružan običaj postao je sastavni dio ovog praznika, naročito u gradovima.

Božić je jedan od najvećih vjerskih praznika, a tradicija obilježavanja puna je lijepih običaja kojih se mnogi pridržavaju.

Palimo badnjake, mijesimo česnicu, spremamo pečenicu, uživamo u krugu porodice…

Ukoliko za to imate uslova, badnjak je potrebno zapaliti u čistoj peći kako bi se pepeo sačuvao na kraju.

Vjeruje se da vatra kojom se spaljuje badnjak donosi plodnost i pomaže svim članovima domaćinstva, ne treba je raspirivati duvanjem već pustiti da sama plamti.

Međutim, kada Božić prođe često smo svedoci tužnih slika: badnjaci leže bačeni po gradu, uglavnom kraj kontejnera i kanti za đubre.

Šta sa badnjakom poslije Božića?
Kako je ranije za MONDO objasnila vjeroučiteljica Jelena Vujić, badnjak nikako ne smijemo ostavljati na određenim mjestima.

“Primjetila sam te bačene badnjake kraj kontejnera u Beogradu, čak i u centru grada. Vjerujem da razlog nije nemar i lenjost onih koji su to učinili, već to da ne žele da njihov badnjak završi u đubretu”, rekla je veroučiteljica.

“Badnjak bi trebalo da ostavite negdje u prirodi, ali bez onih dodataka sa kojim se, naročito u gradovima, često prodaje na pijacama i u supermarketima. Dakle, skinite kesicu sa žitom, mali džak, na primjer, i sve ostale inače suvišne dodatke, i zatim same grane i lišće ostavite u šumi ili u parku, ali ne na betonu, dva koraka od kontejnera, već zadenite, na primjer, za neko drvo”, dodala je.