U tom kontekstu oni ukazuju i na dio dokumenta u kome se kaže da obje strane potvrđuju svoju obavezu da primjenjuju sve prethodne sporazume iz dijaloga, što znači da Zajednica srpskih opština mora da bude primjenjena onako kako je već dogovorena.

 

Za srpsku zajednicu na Kosovu, prema pojedinim tumačenjima, evropski prijedlog otvara i mogućnost nadogradnje na ZSO, u vidu dodatnih instrumenata teritorijalne i kulturne autonomije.

 

Koordinator Radne grupe Nacionalnog konventa o EU za poglavlje 35, Dragiša Mijačić kaže za Kosovo onlajn da, iako se evropski plan uglavnom odnosi na normalizaciju odnosa između Srbije i Kosova, nema normalizacije bez rješavanja pitanja zaštite kolektivnih prava srpske zajednice i demilitarizacije sjevera Kosova.

 

"S tim u vezi u članu 10. Evropski plan jasno referiše da se moraju implementovati sve odredbe prethodno usvojenih sporazuma, što će se operacionalizovati kroz aneks o implementaciji sporazuma. Osim toga, u članu 7. Evropskog plana govori se o zaštiti prava srpske zajednice na samoupravu u skladu sa principima Savjeta Evrope i dobrim evropskim praksama, kao i o regulisanju statusa Srpske pravoslavne crkve. I ove odredbe će se regulisati u okviru aneksa o implementaciji o kojem će se pregovarati u narednim danima", kaže Mijačić.

 

Ostaje, međutim, dilema da li u toku pregovora o implementaciji, prištinska strana može, kada na red dođe samouprava za srpsku zajednicu (član 7), da derogira ono što je oko ZSO dogovoreno u Briselu 2013. i 2015. godine? Naročito imajući u vidu da je samo dan poslije sastanka predsjednika Srbije Aleksandra Vučića i premijera samoproglašenog Kosova Aljbina Kurtija u Briselu na kojem se pričalo o evropskom predlogu, zamjenik kosovskog premijera Besnik Bisljimi insistirao da je ZSO zamišljena kao "mehanizam koji funkcioniše kao nevladina organizacija".

 

Mijačić kaže da član 7. evropskog prijedloga indicira da ZSO nije dovoljna u zaštiti prava Srba na Kosovu i da je potrebno raditi na dodatnim instrumentima kao što je teritorijalna i kulturna autonomija.

 

Sličnog mišljenja je i diplomata u penziji Zoran Milivojević, koji kaže da ono što je u evropskom prijedlogu definisano povodom samoupravljanja za srpsku zajednicu može da bude samo nadogradnja na ZSO, jer Briselski sporazum koji predviđa ZSO nije ukinut niti je prestao da proizvodi pravna dejstva.

 

"Dalji razgovori o svim drugim pitanjima, uključujujući i pitanja koja su u evropskom planu mogu da budu dio suštinskih pregovora samo u situaciji kada je ZSO implementirana u politički sistem. Nema nastavka pregovora bez ispunjenja Briselskog sporazuma u potpunosti. ZSO, odnosno onaj preostali deo Briselskog sporazuma, koji čine prvih šest tačaka, zajedno sa pratećim sporazumima posebno sa onim iz 2015. godine o prinicipima formiranja ZSO mora da bude ispunjen do kraja, kao prethodno pitanje, onako kako je to već ispregovarano i zaključeno. To što figurira u predlogu EU, to je platforma za buduće razgovore i o tome uvijek može da se razgovara jer uvijek ima prostora za poboljšanje ljudskih i drugih prava, ali to ne dovodi u pitanje Briselski sporazum i ZSO po tom sporazumu", kaže Milivojević.

 

S obzirom na to da se u evropskom predlogu pominje formalizacija statusa Srpske pravoslavne crkve na Kosovu i pružanje snažnog nivoa zaštite srpskim mjestima vjerskog i kulturnog nasleđa, Milivojević kaže da pošto Srbija ne prizanje državu Kosovo, da je status SPC definisan u Republici Srbiji u pravnom i statusnom smislu.

 

"A što se tiče zaštite, tu treba da se razgovara o mehanizmima. Blizu nam je 17. mart i treba se podsjetiti šta se tada dešavalo vezano i crkve za manastire. Mehanizam zaštite jeste potreban, a status SPC je za Srbiju nesporan", kaže Milivojević.

 

On dodaje i da razgovori u Briselu vođeni prekjuče, ne dovode u pitanje međunarodno-pravni položaj Kosova "kao protektorata u mandatu Ujedinjenih nacija po Rezoluciji 1244, u sastavu Republike Srbije".

 

Kada je riječ o tome šta evropski dokument donosi na planu smanjivanja tenzija, Milivojević ukazuje da je deblokada dijaloga već smanjivanje tenzija. 

 

"Nema pametnije stvari nego razgovarati, svaki dogovor u okviru dijaloga je jedan element smanjivanja tenzija, jer dok dijalog traje tenzije su u drugom planu. Ipak, najveća odgovornost je na posrednicima, na EU uz asistenciju Vašingtona koji ima presudan uticaj na Prištinu. Oni treba da nađu rješenja za ono što Aljbin Kurti osporava, odnosno, ZSO. Srbija je za dijalog. Mir i bezbjednost su u prvom planu i očekujemo da tako bude i na drugoj strani", zaključuje Milivojević, prenosi "Pravda".