U Siriji i Iraku se formacijama terorističke organizacije Islamska država pridružilo više stotina boraca iz BiH. Iako je za to zakonski predviđena kazna do deset godina zatvora, džihadisti su poslije povratka u BiH prolazili sa mizernim kaznama, čiji je prosjek jedva dvije godine zatvora.

Posljednji dostupni podaci Tužilaštva BiH pokazuju da su zbog odlazaka na strana ratišta i pridruživanja Islamskoj državi u Sudu BiH osuđene 23 osobe na ukupno 50 godina zatvora, što znači da je prosječna kazna oko dvije godine. U Sudu BiH kažu da su izrekli pet pravosnažnih presuda zbog protivzakonitog formiranja i pridruživanja stranim paravojnim ili parapolicijskim formacijama.

- Najveća izrečena kazna je tri godine i šest mjeseci, a najmanja godinu - kazali su u toj pravosudnoj instituciji.

Čak je i vođa vehabijske zajednice u BiH Husein Bila Bosnić osuđen na samo sedam godina zatvora iako je bio glavni čovjek za vrbovanje džihadista, podsticanje na terorizam i organizovanje terorističkih grupa.

Specijalni sud u Beogradu osudio je nedavno sedmoricu optuženih za krivična djela terorizam, saradnja s Islamskom državom, regrutacija srpskih državljana i ratovanje u Siriji na 67 godina zatvora. Najveća kazna iznosila je 11 godina, a najniža sedam i po godina zatvora.

"Glas Srpske" je pisao da Sud BiH poseže za praksom da osuđenima i poslije donošenja pravosnažne presude ne određuje automatski pritvor do upućivanja na izdržavanje kazne, zbog čega oni imaju priliku za bijeg, pa čak i za novi odlazak na strana ratišta. Primjer za to je slučaj teroriste Enesa Mešića, koji je, i pored pravosnažne presude kojom je osuđen na tri godine zatvora, više od dva mjeseca bio na slobodi. Iza rešetaka je dospio tek kada je pokušao da ode u Siriju i pridruži se ponovo Islamskoj državi, zbog čega je i osuđen.

Stručnjak za bezbjednost Dragomir Jovičić smatra da je kaznena politika u BiH preblaga u svim oblastima, a da je to posebno rizično kada su u pitanju krivična djela koja se odnose na terorizam i odlazak na strana ratišta.

- Suština kazni je slanje poruke potencijalnim novim izvršiocima da se ne isplati baviti kriminalom. Kada su u pitanju krivična djela terorizam ili odlasci na strana ratišta, moraju se izricati maksimalne kazne propisane zakonom da bi bila poslata ozbiljna poruka. U BiH je to vrlo teško, cijeli sistem je nakaradno postavljen, a kaznena politika ne šalje poruku da je država ozbiljna u borbi protiv bilo koje vrste kriminala - rekao je Jovičić.

On ističe da je očigledna razlika u kaznenoj politici u BiH i drugim zemljama.

- Strože kazne su svuda u okruženju. Kod nas je to još nisko i dosta blago i dok god se ne promijeni taj odnos neće biti ni ozbiljnije i uspješne borbe protiv bilo koje vrste kriminala, a posebno kada je ovaj najteži oblik u pitanju - smatra Jovičić.

Ovim odnosom prema onima koji odluče da odlaze na strana ratišta, kaže Jovičić, otvara se novi izvor nestabilnosti.

-  Veliki problem je različito posmatranje problema u vezi s tim da li se na njega gleda iz RS ili FBiH. Na strana ratišta uglavnom idu lica iz FBiH uz podršku i jednog dijela politike, a ovi bezbjednosni izazovi ugrožavaju sve nas - zaključio je Jovičić.

Ministarstvo bezbjednosti BiH još nije predstavilo izvještaj o stanju bezbjednosti u 2017. godini u kojem treba da budu i podaci o broju državljana BiH koji su otišli na strano ratište i generalno o opasnostima koje vrebaju od povratnika. Prema ranijim izvještajima, na strana ratišta otišlo je oko 300 ljudi iako je, prema nezvaničnim informacijama, stvaran broj mnogo veći.

Kazne propisane Krivičnim zakonom BiH

- najmanje pet godina zatvora za organizovanje rukovođenje, obučavanje, opremanje ili mobilizaciju pojedinaca ili grupa s ciljem pridruživanja stranoj vojnoj, paravojnoj ili parapolicijskoj formaciji

- najmanje tri godine zatvora za one koji se na bilo koji način pridruže stranoj vojnoj, paravojnoj ili parapolicijskoj formaciji

- od jedne do deset godina zatvora za sve one koji nabavljaju ili osposobljavaju sredstva, uklanjaju prepreke, stvaraju plan ili se dogovaraju s drugima ili vrbuju drugoga ili preduzimaju bilo koju drugu radnju kojom se stvaraju uslovi za direktno počinjenje ovog krivičnog djela

- od tri mjeseca do tri godine zatvora za one koji javno, putem sredstava informisanja, distribuiranjem ili na bilo koji drugi način upute poruku javnosti, koja ima cilj podsticanje drugog na izvršenje ovog krivičnog djela