So iz BiH soli trpeze u regionu
BANJALUKA – Iz BiH izvozimo duplo više soli nego što je uvozimo, pokazuju podaci Uprave za indirektno oporezivanje BiH, a razlog tome je potencijal BiH u ovom sektoru.
“U prvih deset mjeseci ove godine uvezli smo 40.454.724,56 kilograma soli, u vrijednosti 6.017.226,96 KM, dok smo izvezli 83.368.431,42 kilograma soli, u vrijednosti 14.867.588,81 KM”, kažu u UIO BiH.
Oni ističu da na domaćem tržištu, kada je u pitanju uvozna so, dominira so iz Egipta, Hrvatske, Austrije, Slovenije, Njemačke te Srbije, dok smo u prvih deset mjeseci ove godine najviše izvozili u Srbiju, Sloveniju, Hrvatsku i Makedoniju.
Faruk Hadžić, ekonomski analitičar, kaže da u ovom sektoru BiH ima veliki potencijal da snabdijeva solju velika tržišta.
“Znamo da je Solana u Tuzli prije rata pokrivala, ne samo područje bivše države, nego i mnogo šire. Međutim, apsurdno je da mi uvozimo so, egipatsku ili neku drugu za nasipanje puteva, a imamo ovdje nešto što je proizvedeno u državi”, kaže Hadžić.
Dodaje da je bitna svaka marka koja ode na izvoz, jer veći izvoz znači i više novca za ekonomiju BiH, za otvaranje radnih mjesta i ostalo.
“Što manje uvozimo i spekulišemo domaćom proizvodnjom, više novca ostaje ovdje i, u stvari, imamo veći BDP i ekonomski rast”, kaže Hadžić.
A kada je u pitanju preporuka unosa kuhinjske soli u organizam, to treba da je do četiri-pet grama, međutim statistike pokazuje da dnevno unesemo od osam do 15 grama soli, kažu stručnjaci, koji ističu da su naši građani naviknuti tokom obroka da sole svu hranu te je prekomjerno unošenje rizično po visok krvni pritisak, moždane udare, hipertenziju i predstavlja rizik za mnoge druge bolesti.
Lejla Hatibović, supspecijalista higijene ishrane i poremećaja u ishrani pri Zavodu za javno zdravstvo Kantona Sarajevo, kaže da se hrana ne smije pretjerano soliti, te da je najgore, kada se ručak već napravi, dodatno ga dosoljavati.
“Unos soli ne odnosi se na to da sami unosite so, nego nje ima u svim namirnicama, u hljebu imate soli, mineralnim vodama, tako da treba čitati deklaracije i pratiti koliko soli se unosi”, kaže Hatibovićeva.
Gordana Ljoljić-Dolić, specijalista fizikalne medicine, rehabilitacije i nutricionista u “Arni centru” Banjaluka, kaže da je kuhinjska so bitna za optimalno održavanje tečnosti u tijelu, za kontrakciju mišića i brojne druge funkcije, dok prekomjerne količine mogu naštetiti organizmu.
“Preporučeno je unositi do četiri grama soli u organizam, s tim da bi djeca do 14-15 godina trebalo da unose do dva grama soli. Kod nas statistika govori da unosimo od osam do 15 grama soli”, kaže Ljoljić-Dolićeva i dodaje da je dobro što je kod nas so jodirana, zbog štitne žlijezde, koja ne može da radi bez joda.