U intervjuu za Deutsche Welle, upitan šta namjerava učiniti da bi promijenio situaciju u zemlji, Šmit je rekao da će se naći mnogi, u izvjesnom smislu i on, koji kažu: "Što? Zar je 26 godina nakon Dejtonskog mirovnog sporazuma i 26 godina nakon Srebrenice potrebna jedna takva institucija, koja zapravo nameće izvjesne ograde upravljanju zemljom od strane domaćih političara i slobodnom demokratskom razvoju?"

 

"Ali, upravo posljednjih deset godina su bile nazadne i vratile su nas unatrag - ne samo u pogledu visokog predstavnika nego, na nažalost, i u pogledu cjelokupnog razvoja. I zato je Bosni i Hercegovini još uvijek potrebna takva međunarodna podrška. Ja ću obavljati tu funkciju u nadi da u nekom trenutku sam sebe učinim suvišnim", rekao je.

 

Misli da se moraju razjasniti tri pitanja.

 

"Prvo: Ja u BiH dolazim kao političar, a ne kao diplomata. Upozoravam da poneka moja rečenica možda neće biti diplomatski stesana ali će biti jasna. Kao prvo, moram istaknuti da izleti, napravljeni posljednjih godina, poput razmjene teritorija kao jedne vrste rješenja ili načina smirivanja potencijalnih sukoba na zapadnom Balkanu, ne važe. Takva ideja, da jedna manjina bude zamijenjena drugom, nije održiva. Stoga o narušavanju (mijenjanju) teritorijalnog integriteta država zapadnog Balkana ne može biti ni govora", upozorio je.

 

Drugo pitanje je kako se može poboljšati funkcionalnost države u zemlji velikoj poput Donje Saske, s manjim brojem stanovnika od Berlina, ali s preko 137 ministarstava? Na kojim poljima ljude možete ohrabriti? Gdje stvari morate pojednostaviti?

 

"I treće: Kada 70 posto mladih ljudi iz BiH - ako su točne brojke kojima raspolažem - radije negdje drugdje idu tražiti svoju budućnost - onda to nije dobro. Moramo više gledati na mladu generaciju, kako mi u EU, tako i visoki predstavnik i svi zajedno. Jer, nije dovoljno igrati samo na kartu sijedih ljudi. Ja igram na kartu mlade generacije", rekao je Šmit.

 

Početak njegovog rada otežan je činjenicom da Rusija dovodi u pitanje legitimnost imenovanja na funkciju visokog predstavnika. A član Predsjedništva BiH Milorad Dodik kaže da, u najmanju ruku za početak, nema namjeru surađivati.

 

Šmit kaže da je političar već 30 godina.

 

"I naviknut sam, znam kako raditi i ophoditi se s proturječnim, suprotnim ili drugačijim mišljenjima. Svima onima, koji se sada pokušavaju pozicionirati ili možda žele istresti svoj bijes, želim reći da sam relativno iskusan i da sam štošta doživio. To će sigurno dovesti do toga da ne posustanem i ne izgubim volju u zalaganju za BiH. I da je moj zahtjev i apel da razgovaram sa svima. Odluka Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda, kojom je odbacilo zahtjev Rusije, koji je podržala i Kina, za usvajanjem rezolucije kojom se traži ukidanje OHR-a, znači jačanje pozicije visokog predstavnika i njegovih ovlasti. To mi daje dobru osnovu da, nakon što stupim na funkciju visokog predstavnika, obavljam svoju dužnost onako kako je shvaćam i na temelju nadležnosti koje mi je dodijelila međunarodna zajednica", kazao je Šmit.

 

Ističe da nije tu da zastupa nečije interese, već mora biti tu podjednako za sve.

 

"To se odnosi i na Srbe. I Srbi su u ovoj regiji imali tešku sudbinu i doživjeli stvari koje su bile loše. Zato se na neke stvari ne može gledati jednostrano. Mi tu imamo sve etničke grupe ali i 'ostale', odnosno one koji nisu Hrvati, nisu Bošnjaci, nisu Srbi, npr. Židove ali i sve druge o kojima se moram pobrinuti. Zato svima poručujem: Samo opušteno!", poručio je.

 

Rusija i Kina su najavile da će i dalje nastojati oslabiti funkciju visokog predstavnika i zatvore OHR sljedeće godine, a Šmit, "uz dužno poštovanje" naglašava da o visokom predstavniku ne odlučuje Savjet bezbjednosti, to je stvar država-potpisnica Dejtonskog mirovnog ugovora.

 

"Snaga koju crpim, ne dolazi samo iz zajedničkog evropskog opredjeljenja nego i iz činjenice da su se na scenu vratile SAD, s jasnom okrenutošću zapadnom Balkanu. Cijenim rad predsjednika Bajdena tokom svih proteklih godina i decenija koliko se poznajemo. A tu je i Savjet bezbjednosti UN-a, kojem podnosim izvještaje i koje će okončati rad OHR-a kada OHR više ne bude neophodan, na primjer kada BiH postane članica EU", kazao je.

 

Odgovarajući na pitanje o problemu izbornog zakona i tzv. etnizacije politike, Šmit  kaže da je poznato da postoje vrlo intenzivni pokušaji da se izborni zakon iznova regulišt. Tu postoje tehnička pitanja koja imaju veze s vjerodostojnošću.

 

"To bi u svakom slučaju trebalo razjasniti - npr. mogućnost zaštite podataka putem elektronske obrade. Treba spriječiti svaku pomisao o izbornoj prevari ili kupovini glasova. Na žalost, na zapadnom Balkanu imamo slučajeve u kojima je to bilo evidentno. Mi sada trebamo izgraditi povjerenje i u to će se uključiti EU, SAD i visoki predstavnik. Znam da je to jako komplicirano. Kolega Fülle, bivši povjerenik za proširenje EU, puno je radio na tome prije nekoliko godina i uvijek bi sve propalo u posljednji trenutak. Nadam se da sada neće biti tako. Međutim, moramo paziti na jedno: Ako želimo teritorijalni integritet BiH kakav je zacrtan u Dejtonskom sporazumu, ako želimo BiH transformisati u zemlju sposobnu za pristup EU, u jednu demokratsku zemlju, onda ne smijemo imati jednu čisto etničku orijentaciju birača i njihovih glasova. Jer, to je poput kvadrature kruga. Mislim da je to stvar koju moramo vrlo pažljivo razmotriti u svom radu", rekao je Šmit, dodajući da ne želi građankama i građanima BiH propisivati, kako kaže, unitarnu državu.