Analiza portala Posao pokazuje da su u 2008. najtraženija zanimanja bila u prodaji, ugostiteljstvu i administraciji, dok je lani najveća ponuda vladala za radnicima u prodaji, proizvodnji i građevinarstvu.

Takođe, prije deset godina, među najtraženijim zanimanjima bili su i komercijalisti, diplomirani ekonomisti, računovođe, kreditni službenici, administrativni i radnici u državnoj službi, a u 2018. vozači, kuvari, električari.

Dakle, kako su tokom protekle decenije prolazile godine, potražnja za službenicima se smanjivala, dok je u sve većoj mjeri rastao interes poslodavaca za zanatlijama i radnicima iz realnog sektora.

Trgovina dominira
Erna Saljević, marketing i PR menadžer na portalu Posao, kaže da je primjetno da se sada manje traže administrativni radnici, koji su svakako potrebni u svakom sektoru, ali za kojima ne postoji rast potražnje.

– Potražnja za našim radnicima u inostranstvu je značajno doprinijela pomenutim promjenama na tržištu rada, jer su radnici u proizvodnji i u građevinarstvu među najtraženijima kada je riječ o potražnji iz inostranstva. Takođe, proizvodnja i građevinarstvo, koji spadaju u sekundarne privredne djelatnosti, u posljednjih 10 godina su doživjeli rast, pa se samim tim pojavila i veća potražnja za radnicima, dok su tercijalne djelatnosti kao što su trgovina i ugostiteljstvo i dalje značajno zastupljeni. Trgovina, zapravo, još dominira kada je u pitanju otvaranje novih radnih mjesta. Svakako treba pomenuti i neka zanimanja koja su takođe na listi najtraženijih u posljednjih deset godina, kao što su zanimanja u IT i sektoru izvozno orjentisanih poslovnih usluga (BPO). Oni takođe pokazuju rast potražnje za radnicima, ali ipak manji nego u drugim sektorima – ističe Saljevićeva.

Prema njenim riječima, u protekloj deceniji došlo je do blagog pada u prosječnom broju prijava na oglase, što je rezultat nedostatka radne snage.
Oglasi
Zanimljivo je da je lani broj prijava na oglase iz inostranstva iznosio oko 11.000, što je za skoro duplo više u odnosu na prethodnu godinu.

– U prošloj godini najveći broj oglasa došao je iz Hrvatske, Slovenije i Njemačke. S druge strane, tokom 2018. oglasi iz inostranstva su bili rijetkost, pa je tako i broj prijava bio daleko manji – naglašava Saljevićeva.

Najveći broj prijava za rad u inostranstvu lani je bio u kategorijama: elektrotehnika i mašinstvo, turizam i ugostiteljstvo, komercijala i prodaja, građevinarstvo i proizvodnja.

Istraživanjem obilnosti radne snage koje je portal Posao sproveo u saradnji sa najvećom svjetskom grupom portala The Networks i konsultanskom kućom The Boston Consulting Group, pokazalo je da je 80 odsto ljudi spremno otići iz BiH.
Osnovni razlozi su bolji životni standard, ekonomska nesigurnost u zemlji u kojoj žive, bolja plata. Za naše ljude najtraktivnije su evropske zemlje – Njemačka, Austrija, Švajcarska, Švedska i Norveška.

Analiza
Podsjetimo, rezultati Analize o položaju i potrebama mladih, koju je ranije objavio Institut za razvoj mladih KULT, od završetka rata do 2013. BiH je napustilo oko 150.000 mladih.

Nakon toga, u inostranstvo sve masovnije idu cijele porodice, a analize nevladinog sektora pokazuju da je u 2016. i 2017. BiH napustilo oko 80.000 ljudi, a za samo 6 mjeseci ove godine čak 30.000 građana, mahom mlađih ljudi.

Iz agencija koje posreduju u zapošljavanju naših ljudi u inostranstvu kažu da će, novim zakonom koji će na snagu stupiti početkom 2020, Njemačka dobiti useljenički status poput Kanade, što znači da će svaki kvalifikovani i visokokvalifikovani radnik, bez obzira da li se nalazi na listi deficitarnih zanimanja u Njemačkoj, imati mogućnost da konkuriše za termin u ambasadi.

Iz ovih agencija poručuju da najmanje šanse za posao u ovoj državi imaju naši pravnici, ekonomisti, novinari, dok zanatlije prolaze najbolje.

Otvaranje pogona povećava potražnju
U banjalučkoj agenciji za posredovanje pri zapošljavanju „Spektar“ takođe kažu da je sve masovniji odlazak naših radnika u inostranstvo u dobroj mjeri promijenio prilike na domaćem tržištu rada.

Miroslav Vukajlović, direktor ove agencije, ističe da potražnju za zaposlenima u BiH, prije svega u metalskom, te sektoru proizvodnje odjeće i obuće, povećava i otvaranje novih pogona, odnosno radnih mjesta.

– Naravno da su svakom preduzeću, bez obzira kako ono bilo organizovano, potrebni i administrativni radnici, ali je očigledno da je potražnja za njima kudikamo bila veća ranije nego sada – kaže on.