Kako nezvanično saznajemo, najveći problemi s kojima su se suočili radnici bili su u vezi s isplatom plata, čija je visina bila definisana ugovorom, koji nije ispoštovan, tačnije radnici su dobili manje novca nego što je dogovoreno.

"Tokom posjete Sloveniji od manjeg broja radnika dobili smo primjedbe da pojedini poslodavci ugrožavaju prava radnika. Nakon što su nam te navode potvrdili i predstavnici Nezavisnog sindikata Slovenije, održali smo sastanak s poslodavcima", istakao je za "Nezavisne" Muamer Bandić, direktor Agencije za rad i zapošljavanje BiH.

Naglasio je da razumije da postoji velika potreba za radnicima iz BiH, ali da taj interes ne smije da utiče na prava radnika i da ona moraju biti na nivou koji je zagarantovan međunarodnim pravnim standardima.

Kako je naveo, delegacija Agencije, na čijem je čelu, sastala se i s predstavnicima Inspekcije za rad Slovenije te su ih informisali o problemima na koje su naišli tokom obilaska radnika.

"Na sastanku smo dogovorili da će Agencija za rad i zapošljavanje BiH izraditi jedan akt u kojem će se precizirati s kojim se tačno problemima susreću naši radnici na radu u Sloveniji te koje su to firme koje ne poštuju prava radnika", navodi Bandić.

Inače, prema podacima Zavoda za zapošljavanje Republike Slovenije, u Sloveniji je od početka ove godine pa zaključno s krajem oktobra izdato 13.198 radnih dozvola radnicima iz BiH.

Osim ovog slučaja, radnici iz BiH su nerijetko bili žrtve prevara privatnih agencija za posredovanje prilikom zapošljavanja u inostranstvu, što pokazuje i primjer prevarenih radnika iz BiH koji su išli na rad u Slovačku početkom ove godine.

Takođe je poznat i primjer bh. radnika koji su, prije dvije godine, trbuhom za kruhom krenuli ka Kataru, gdje su takođe prevareni.

"I u Njemačkoj se zna dešavati da nije sve baš onako kako vam obećaju. Kada sam krenula put Njemačke obećali su mi da ću raditi kao njegovatelj i da ću se brinuti o jednoj baki, davati joj lijekove kada treba i brinuti se isključivo o njenom zdravlju. Na kraju sam bila prisiljena da peglam veš, ribam podove, brišem prašinu i da budem sve - od njegovateljice, preko sobarice do čistačice, a ni plata nije bila onakva kako je dogovoreno", ispričala je jedna Prijedorčanka.

Ima i onih radnika iz BiH koji su imali i mnogo gora iskustva od ovih navedenih u Sloveniji i Njemačkoj.

"Prije polaska u Katar obećavali su mi kule i gradove, a kada smo došli tamo smjestili su nas u jednu baraku, uzeli nam pasoše i tjerali nas da radimo i po 15 sati dnevno", ispričao je jedan Banjalučanin, koji je prije par godina bio žrtva prevare privatne agencije za zapošljavanje.

U Katar je, kaže, otišao jer nije znao kako da prehrani porodicu, pa je mislio da će tamo pronaći bolji život.

"Na kraju sam agenciju preko koje sam otišao tamo morao preklinjati da mi vrate pasoš, a prijatelj mi je poslao novac za kartu da se izvučem iz tog pakla", prisjetio se on ovog nemilog iskustva.

U Agenciji za rad i zapošljavanje BiH savjetuju radnicima da na rad u inostranstvo ne odlaze bez svih potrebnih dozvola.

"Poslodavac je taj koji radniku mora prvo izvaditi radnu dozvolu, a zatim radnu dozvolu i ugovor o radu dostaviti radniku, koji s tim dokumentima aplicira u ambasadi države u koju želi da ide za radnu vizu. Tek kada radnik dobije radnu vizu može ići na rad u inostranstvo", pojasnili su u Agenciji.

Dodali su da radnici treba da paze i na usluge posredovanja, te da, ukoliko je sve legalno, usluge posredovanja se ne mogu naplatiti od radnika već samo od poslodavaca.

"Ako neko od radnika traži naknadu za uslugu posredovanja to je prvi znak da nešto nije u redu", upozoravaju u Agenciji.