Izvještaj, koji obuhvata period od 16. marta do 15. septembra, konstatuje da je ukupna bezbjednosna situacija na Kosovu i Metohiji ostala stabilna, ali da su porasle tenzije između centralnih vlasti i lokalnih samouprava, posebno na sjeveru Pokrajine. Kao problemi navedeni su hapšenja Srba, zatvaranje i ometanje rada institucija koje funkcionišu u sistemu Srbije, ograničenja u vezi sa vjerskim i kulturnim obilježjima, postupanje policije, rušenje objekata i iseljavanja. U izvještaju je istaknuto i da je napredak u sprovođenju sporazuma postignutih uz posredovanje EU ostao ograničen.

Đurić: Srpski narod ne može biti pretvoren iz žrtve u krivca

Ministar spoljnih poslova Srbije Marko Đurić rekao je da se na sjednici vodila žestoka borba za srpske interese i da je jasno poručeno da se srpski narod na Kosovu i Metohiji ne može od žrtve pretvoriti u krivca.

On je ocijenio da su predstavnici Prištine pokušali da prikažu Kosovo i Metohiju kao „demokratski raj“, a Srbiju kao prostor u kojem se ne poštuju prava nacionalnih zajednica, dok su, istovremeno, pokušali da odgovornost za tragediju u Banjskoj prikažu isključivo kao srpsku.

Đurić je podsjetio da su u tom incidentu poginuli trojica Srba sa sjevera Kosova i Metohije i jedan policajac albanske nacionalnosti. Ukazao je i na napad na srpske dječake na Badnji dan 2023. godine, za koji, kako je naveo, nije bilo odgovarajućeg epiloga, kao i na zabranu Srbima da glasaju na parlamentarnim izborima na teritoriji Kosova i Metohije.

Govoreći o pravdi za žrtve, Đurić je naglasio da Srbija ne traži pravdu samo za jednu stranu, već za sve žrtve, bez obzira na njihovu nacionalnost. Podsjetio je da su bivši lideri terorističke OVK u Hagu osuđeni za ratne zločine, ali i da porodice žrtava i dalje čekaju pravdu za brojne zločine.

Prema njegovim riječima, presude ne predstavljaju kolektivnu osudu albanskog naroda, već utvrđivanje individualne odgovornosti. Đurić je kritikovao i reakcije političkih predstavnika u Prištini na presude, ocijenivši da napadi na Specijalizovana vijeća u Hagu i pokušaji osporavanja njihovih odluka otvaraju pitanje zaštite nezavisnosti pravosuđa i svjedoka.

Šef srpske diplomatije ukazao je i na navode iz izvještaja UNMIK-a o rušenju kuća i imovine u vlasništvu Srba u okolini jezera Gazivode, kao i o mogućem policijskom zlostavljanju. Naveo je da je nakon obilježavanja Vidovdana na Gazimestanu uhapšeno 37 ljudi, među kojima i jedno maloljetno lice, te ocijenio da je sjever Kosova i Metohije za Srbe postao „policijski protektorat“.

Đurić je posebno naglasio da je Priština na sjednici, prema njegovim riječima, otvoreno priznala prisilno uklanjanje Srba tokom vjerskih i istorijskih komemoracija, pri čemu su mirni vjernici i ožalošćeni tretirani kao kriminalci. Zbog toga je poručio da je nastavak međunarodnog prisustva, u skladu sa Rezolucijom 1244 Savjeta bezbjednosti UN, neophodan.

Rusija upozorila na pritiske, Kina na krhku situaciju

Ambasador Rusije pri UN Vasilij Nebenzja ocijenio je da privremene vlasti u Prištini namjerno stvaraju nepodnošljive uslove za život Srba. Kao primjere naveo je zatvaranje srpskih zdravstvenih i obrazovnih ustanova, zabranu upotrebe srpskog dinara, kršenje biračkih prava, pritiske na Srpsku pravoslavnu crkvu i uništavanje imovine.

On je upozorio i na, kako je naveo, sve češću upotrebu neprimjerene sile prilikom privođenja i pretresa Srba, kao i na nastavak proizvoljnih hapšenja, eksproprijacije zemljišta i skrnavljenja pravoslavnih hramova i grobalja.

Nebenzja je pozvao na punu primjenu Rezolucije 1244 i snažnije djelovanje UNMIK-a, ocijenivši da neutralni izvještaji te misije ne doprinose poboljšanju stanja na terenu. Kritikovao je i zapadne zemlje zbog, kako je rekao, pritisaka na Beograd da prizna nezavisnost Kosova i Metohije.

Zamjenik kineskog ambasadora pri UN Sun Lej ponovio je da Kina podržava rješenje kroz iskren dijalog, uz poštovanje Rezolucije 1244, suvereniteta i teritorijalnog integriteta Srbije. Ukazao je na krhku situaciju na sjeveru Pokrajine, nasilne incidente, hapšenja pripadnika srpske zajednice i uništavanje privatne imovine.

Kineski predstavnik naglasio je da je UNMIK imao važnu ulogu u stabilizaciji situacije i da mu je potrebna odgovarajuća politička i finansijska podrška.

EU i evropske zemlje pozvale na dijalog

Predstavnik EU pri UN Stavros Lambrinidis poručio je da Beograd i Priština moraju da pokažu političku volju za normalizaciju odnosa i da sprovedu ranije postignute sporazume. Posebno je naglasio potrebu da Priština poštuje mandat i odluke Specijalizovanih vijeća u Hagu.

On je izrazio zabrinutost zbog izvještaja o uništavanju imovine na sjeveru Kosova i Metohije i neprimjerenom ponašanju policije. Istakao je da se procesi u oblasti obrazovanja i zdravstva moraju sprovoditi u koordinaciji sa Srbima na sjeveru Pokrajine, u skladu sa sporazumima iz dijaloga.

Ambasador Grčke pri UN Aglaja Balta upozorila je na krhku situaciju na sjeveru Kosova i jednostrane mjere koje utiču na srpsku zajednicu i njen pristup osnovnim javnim uslugama. Podržala je nastavak dijaloga Beograda i Prištine uz posredovanje EU i napore specijalnog predstavnika EU za dijalog Petera Sorensena.

Ambasadorka Danske Kristina Markus Lasen ocijenila je da je osnivanje Zajednice srpskih opština neophodno za napredak u dijalogu. Pozvala je na detaljnu istragu navoda o nasilnom i neprimjerenom postupanju policije i na uzdržavanje od poteza koji bi mogli dodatno povećati tenzije.

Predstavnica Velike Britanije Dženifer Meknotan pozvala je Beograd i Prištinu da sprovode postojeće sporazume i konstruktivno učestvuju u dijalogu. Navela je da London uvažava zabrinutost iz izvještaja generalnog sekretara UN u vezi sa uticajem pojedinih postupaka privremenih institucija na manjinske zajednice, posebno na sjeveru Kosova i Metohije.

Zamjenik francuskog ambasadora pri UN Džaj Darmadikari rekao je da Francuska podržava međunarodnu pravdu, napore UNMIK-a i saradnju te misije sa Kforom i Euleksom. Naglasio je da mirovne operacije treba unapređivati efikasnim mjerama, uz puno poštovanje njihovih mandata.

SAD ponovile zahtjev za zatvaranje UNMIK-a

Zamjenica američkog ambasadora pri UN Tami Brus izjavila je da UNMIK nema značajnu ulogu u upravljanju Kosovom i Metohijom i ponovila stav Vašingtona da je misija prevazišla svoju svrhu i da treba da bude zatvorena.

Ona je pozvala Beograd i Prištinu da preduzmu praktične korake za očuvanje stabilnosti, konstruktivno pristupe dijalogu uz posredovanje EU i uzdrže se od poteza koji bi mogli povećati tenzije. Brusova je navela da bi resursi UN mogli biti preusmjereni u područja u kojima su potrebniji.

Različiti stavovi o budućnosti UNMIK-a tako su ostali jedna od ključnih tačaka podjele u Savjetu bezbjednosti, dok je većina učesnika rasprave istakla potrebu za nastavkom dijaloga i sprovođenjem postignutih sporazuma.

Šef UNMIK-a Peter Du, predstavljajući izvještaj generalnog sekretara UN, naglasio je da nedavni porast tenzija i nasljeđe sukoba na zapadnom Balkanu zahtijevaju da međunarodna zajednica zadrži pažnju na Kosovu i Metohiji. Ukazao je na osjećaj nesigurnosti i nejednakog tretmana među Srbima, kao i na potrebu za nastavkom međunarodnog angažmana, dijalogom i sprovođenjem ranije postignutih sporazuma.