Iznad trgovačkog centra prekrivenog snijegom u Nuuku, glavnom gradu ostrva, prolazi velika digitalna traka s vijestima. Nije potrebno poznavati grenlandski jezik da bi se razumjele riječi "Tramp", "Grenland" i "suverenitet" koje se neprestano pojavljuju ispisane jarkocrvenim slovima.

Ozbiljne riječi

Donald Tramp izjavio je da želi tu zemlju i da će je uzeti "na lakši ili teži način", a nakon njegove nedavne vojne akcije u Venecueli, stanovnici Grenlanda njegove riječi shvataju ozbiljno. Napeto iščekivanje sastanka u Vašingtonu traje danima, a prolaznici kažu kako se čini da traje godinama.

"Željela bih podstaknuti (Donalda Trampa) da mudro koristi oba uha, da više sluša, a manje govori. Mi nismo na prodaju. Naša zemlja nije na prodaju", rekla je Ameli Zeb, skidajući svoje debele rukavice od tuljanove kože kako bi rukama naglasila svoje riječi.

"Moja je nada da će naša zemlja biti nezavisna i dobro vođena, a ne kupljena", izjavio je inuitski pisac i muzičar Sivnîssoq Rask. Jedna stanovnica, Maria, sa svojom malom bebom u naručju, rekla je: "Brinem se za budućnost svoje mlade porodice. Ne želimo svu ovu pažnju ovdje!"

Geopolitičke napetosti

Međunarodna pažnja usmjerena na Grenland neće tako skoro nestati, a na kocki je mnogo više od sudbine samog ostrva. Borba oko Grenlanda suprotstavlja dvije članice NATO-a, Dansku i SAD. Grenland je poluautonomna teritorija Danske. Danska premijerka Mete Frederiksen upozorila je da bi, ako SAD silom preuzme kontrolu nad ostrvom, to označilo kraj transatlantskog odbrambenog saveza.

To bi takođe bio još jedan udarac američko-evropskim odnosima, koji su već narušeni od povratka Donalda Trampa u Bijelu kuću. Evropski čelnici istovremeno nastoje zadržati Trampovu administraciju na svojoj strani radi podrške mirovnom sporazumu za Ukrajinu.

Potencijalne posljedice sukoba oko Grenlanda su goleme, ali nije jasno kako Vašington namjerava pristupiti sastanku - kompromisom ili konfrontacijom. Predsjednik Tramp insistira da mu je Grenland potreban zbog nacionalne sigurnosti, tvrdeći da će ga, ako ga ne uzmu SAD, uzeti Kina ili Rusija.

Vojni prijedlozi NATO-a

Imajući to na umu, velike evropske sile, koje su podržale danski suverenitet nad Grenlandom, žurno su počele izrađivati vojne prijedloge za jačanje prisutnosti NATO-a oko ostrva i na Arktiku. Velika Britanija i Njemačka preuzele su vođstvo u tim naporima.

"Dijelimo zabrinutost SAD-a da ovaj dio Danske treba bolju zaštitu", rekao je u ponedjeljak njemački kancelar Fridrih Merc. "Jednostavno želimo zajedno poboljšati sigurnosnu situaciju Grenlanda." Predsjednik Udruženja njemačkih rezervista, Patrik Sensburg, pozvao je na što skorije stacioniranje barem jedne evropske brigade na Grenlandu.

Naglasio je da će Njemačka "snositi posebnu odgovornost u tom poduhvatu" te da bi njemačka vojska obukom u arktičkim uslovima stekla strateške prednosti. Britanska vlada takođe razgovara s evropskim saveznicima o mogućem raspoređivanju snaga na Grenlandu.

Formiranje straže

Razgovori su u preliminarnoj fazi i broj vojnika nije definisan, ali raspravlja se o mogućem raspoređivanju trupa, ratnih brodova, aviona, podmornica i protivdronskih odbrambenih sistema. Jedan od konkretnih prijedloga je formiranje pomorske NATO "Arktičke straže", po uzoru na "Baltičku stražu" uspostavljenu nakon ruskog sukoba sa Ukrajinom.

Morsko dno Baltika i Arktika prepuno je ključne podvodne infrastrukture, poput energetskih cjevovoda i internetskih kablova, koja je ranjiva na hibridne napade. "Mnogo više se može učiniti na Arktiku", rekla je Oana Lungesku, dugogodišnja portparolka NATO-a do 2023. godine, a sada saradnica na institutu RUSI.

"Ne predviđam da će Velika Britanija ili Njemačka poslati značajan broj vojnika na Grenland, ali bi mogle održati više vježbi u regiji ili proširiti postojeće... Arktik je postao strateški prioritet za NATO nakon ruske invazije na Ukrajinu. Ali treba učiniti više."

Strateška važnost ostrva

Grenland se nalazi između SAD-a i Kanade s jedne strane te Rusije i Evrope s druge. Vašington je stratešku vrijednost ostrva prepoznao tokom Drugog svjetskog rata, kada ga je okupirao kako bi spriječio da ga zauzme nacistička Njemačka.

Nakon rata, SAD je pokušao kupiti Grenland, ali Kopenhagen je to odbio. Dvije su zemlje kasnije postale osnivačice NATO-a i 1951. potpisale odbrambeni sporazum koji SAD-u dopušta održavanje vojnih baza na ostrvu. Ostrvo se nalazi na najkraćoj ruti između kontinentalnog dijela SAD-a i Rusije, što ga čini ključnim za protivraketnu odbranu.

Nakon pada Sovjetskog Saveza, SAD je smanjio svoju prisutnost, zadržavši samo jednu vojnu bazu - Pituffik Space Base, jednu od najvažnijih radarskih stanica Vašingtona. Pomorska uska tačka u vodama između Grenlanda, Islanda i Ujedinjenog Kraljevstva, takozvani GIUK prolaz, smatra se ključnom za praćenje ruskih i kineskih brodova i podmornica.

Ključan sastanak

SAD je zatražio od Danske da pojača svoje nadzorne kapacitete, a Kopenhagen je nedavno obećao četiri milijarde dolara za sigurnost Grenlanda, što je Trampova administracija ocijenila nedovoljnim. Ali, pitanje je hoće li prijedlozi NATO-a biti dovoljni za Trampovu administraciju.

"Ovosedmični sastanak je apsolutno ključan", rekla je Juliane Smit, bivša američka ambasadorka pri NATO-u. "Mislim da će to biti prekretnica na ovaj ili onaj način... Pravo je pitanje hoće li bilo koji od ovih prijedloga zaista zadovoljiti Bijelu kuću koja se čini odlučnijom i zainteresovanijom za proširenje američke teritorije nego za stvarno rješavanje sigurnosti samog Grenlanda."

Stav Grenlanda i neizvjesna budućnost

Grenland je teritorija Danske i politički pripada Evropi, ali je geografski dio Sjeverne Amerike. Većina Grenlanđana želi nezavisnost od Danske, ali još veći postotak (85 odsto prema anketama) odbija ideju da postanu Amerikanci.

Uoči sastanka u Vašingtonu, grenlandski premijer Jens-Frederik Nielsen rekao je da se njegova zemlja suočava s geopolitičkom krizom i dodao: "ako moramo birati između SAD-a i Danske ovdje i sada, onda biramo Dansku."

Bez obzira na ishod sastanka, Donald Tramp je nepredvidiv faktor, kaže Sara Olvig iz Grenlandskog centra za vanjsku i sigurnosnu politiku. "Ono što će se dogoditi zavisiće o predsjedniku", rekla je. "A on je vrlo nepredvidiv. Ali ako SAD preuzme Grenland prisilom, Sjedinjene Države više neće biti zemlja slobodnih... To će biti kraj NATO-a i demokratskog svijeta kakvog poznajemo." 

Ishod sastanka u srijedu pratiće Rusija i Kina, vjerovatno jednako pozorno kao i stanovnici Grenlanda, prenosi "Index".