Sistem daljinskog zagrijavanja u budućnosti se mora što više širiti i to iz obnovljivih izvora eneregije koji su ekološki prihvatljiviji od tradicionalnih, poručeno je danas sa stručnog skupa "Daljinska energetika u gradovima- odgovor na klimatske promjene" u Tuzli koji je okupio 60 stručnjaka iz BiH, Srbije, Hrvatske i Slovenije.
Područje grada Tuzle pokriveno je sa oko 60 % centralnim grijanjem i jedan je od gradova koji prednjači u tome. Međutim, prednjači i po enormnog zagađenju kojeg, kako kažu, uzrokuje Termoelektrana, automobila i veliki broj individualnih ložišta.
U BiH samo 7% stanovništva koristi daljinsko grijanje, dok je u Evropi oko 9 %.
"Cilj je povećati taj procenat. Implementacijom obnovljivih izvora energije i mogućnosti da se manje sredine uključe na sistem daljinskog grijanja", rekao je Sulji Sarić iz Centralnog grijanja Tuzla.
Stručnjaci tvrde da će se u narednih 30 godina broj stanovnika u gradovima u svijetu povećati između jedne i dvije milijarde. To će zahtjevati nove stanove i sisteme zagrijavanja koji moraju biti u potpunosti ekološki prihvatljivi kako bi se smanjilo zagađenje životne sredine koja je veliki problem u cijeloj regiji.
"Beograd je prošle nedelje bio najazagđeniji grad u svijetu. Zašto? Desila se klima bez vjetra, bez padavina i uz značajno zagađenje auta i grijanja, dolazi do enormnog zagađenja što znači da tako više ne možemo se ponašati. Moramo uticati na spostvene sisteme, prilagoditi ih da budu ekološki prihvatljivi", ispričao je Petar Vasiljević iz Beogradskih elektrana te dodao da je vrijeme da se se razmišlja o postepenom gašenju konvencionalnih izvora energije koji troše fosilna goriva.
Stručnjaci iz Slovenije, koja ima više od 30 sistema daljinskih grijanja, razmišljaju optimističnnije ali podsjećaju i na pritiske EU kada se priča o smanjenju zagađenja.
"Ovo stanje koje imamo u regionu, nije loše jer ovaj region je jedan od najrazvijenijih u Evropi. Jedino možemo reći da Skandinavci korak ispred nas ali mi ih dosta dobro slijedimo. Ima dosta izazova koje Evropska komisija stavlja na sto. Sada se dešava da krajnja potrošnja energenata kod potrošača pada zbog energetske efikasnosti, sa jedne strane", pojasnio je Jože Torkar iz firme Petrol iz Slovenije.