Rekao je to u intervjuu “Glasu Srpske” šef kancelarije Svjetske banke za BiH i Crnu Goru Emanuel Salinas. Iako je, kako kaže, zdravstvo složen sektor, ključna stvar je da se dosta toga može uraditi prilično brzo, i to ne za 20 godina, već odmah. Ističe da Svjetska banka već počinje da radi sa vlastima na toj reformi i uvjeren je da mogu biti ostvareni opipljivi rezultati.

- Reforma ne znači ubacivanje više novca u zdravstvo takvo kakvo jeste, već mudrije trošenje, postavljanje jasnijih ciljeva kvaliteta i postojanje sistema usmjerenog na pružanje usluga ljudima, a ne na održavanje neefikasnih praksi - poručio Salinas.

GLAS: Koji su najvažniji projekti Svjetske banke predviđeni za BiH?

SALINAS: Razmatramo buduću saradnju sa vlastima u BiH u raznim oblastima. To obuhvata zdravstveni sektor i nastavak aktivnosti na jačanju održivosti i operativne efikasnosti preduzeća u državnom vlasništvu, kao što su “Željeznice RS”. Tu su i mogućnosti za jačanje održivosti javnih usluga, kao što su snabdijevanje vodom i kanalizacija, kao i zbrinjavanje čvrstog otpada, jer smatramo da je značajno obezbijediti njihovu dugoročnu održivost. Pored toga, nastavljamo i dijalog na pitanjima makroekonomske stabilnosti i stvaranja prilika za mlade.

GLAS: Šta je urađeno na projektu jačanja poslovnog ambijenta u BiH?

SALINAS: U okviru podrške Svjetske banke u poboljšanju poslovnog okruženja ostvareni su značajni rezultati. Olakšana je registracija firmi. Smanjeni su troškovi poslovanja uvođenjem inspekcije zasnovane na riziku. Skraćeno je vrijeme dobijanja individualnih građevinskih dozvola, a pojednostavljena je i prekogranična trgovina. Ali ovo je tek vrh ledenog brijega. Ostalo je još mnogo toga! Na primjer, naša procjena pokazuje da je preko 1.000 administrativnih koraka s kojima se suočavaju firme u BiH. To šalje loš signal, šteti preduzetničkom duhu, tjera mnoge u neformalni sektor i stvara prilike za korupciju.

GLAS: Kako je moguće riješiti taj problem?

SALINAS: Značajno bi bilo smanjiti nepotrebno ili duplirano regulatorno opterećenje preduzeća. Treba omogućiti lakše, brže i jeftinije pridržavanje propisa. Preduzetnici bi tada trošili manje vremena na regulatorne agencije, a više na rast poslovanja i otvaranje radnih mjesta.

GLAS: Koji su trenutno ciljevi Svjetske banke u oblasti zdravstva i školstva u RS i BiH?

SALINAS: Svjetska banka je prošle godine objavila Indeks ljudskog kapitala. Prema tom indeksu, ljudi u BiH trenutno gube skoro 40 odsto potencijala zbog raznih nedostataka u obrazovanju i zdravstvu. Taj teret ih prati tokom cijelog života, u smislu manjih plata i prilika za zapošljavanje. To je gubitak koji jedna zemlja sebi ne može priuštiti, a nije pošteno ni prema njenom stanovništvu, a posebno mladima.

GLAS: Da li to znači da je potrebna i reforma obrazovanja?

SALINAS: Vjerovatno će nam trebati sličan pristup kao i u zdravstvu, iako je obrazovanje još složenije. Trenutno sprovodimo analizu i nadamo se da će nam pomoći na razjašnjavanju šta se može uraditi u praktičnom smislu na njegovom jačanju. Cilj je obezbijediti mladima obrazovanje za kojim postoji potražnja i koje će im omogućiti uspjeh na poslu, što, čini se, sada nije slučaj.

GLAS: Koji su, prema podacima Svjetske banke, najveći problemi u BiH?

SALINAS: Glavni izazov je otvaranje većeg broja boljih radnih mjesta. Primjećujemo da veliki broj mladih, nažalost, napušta zemlju. Potrebno je obezbijediti dobre prilike u zemlji i mogućnosti da talenat i vještine iskoriste u BiH. To traži brojne usklađene aktivnosti, uključujući otvaranje više radnih mjesta u privatnom sektoru, ali potrebno je i pružiti im mogućnosti da stiču odgovarajuće obrazovanje.

Dobri rezultati ŽRS
GLAS: Koji su značajni projekti u oblasti željezničkog saobraćaja?

SALINAS: Svjetska banka ima projekat sa vlastima u Srpskoj, i to na jačanju operativne i finansijske održivosti “Željeznica RS”. Sagledavamo i pitanje radne snage da bismo obezbijedili u tom preduzeću odgovarajući broj zaposlenih, potrebnih kvalifikacija. Projekt je pokazao dobre rezultate, a ujedno je i potencijal za jačanje poslovanja preduzeća u državnom vlasništvu i uvođenje održivosti i odgovornosti.