Novi START sporazum ističe 5. februara.

Po njegovom isteku, prvi put od 1972. godine, ne bi bilo ograničenja za strateške nuklearne arsenale dugog dometa. Te godine, tadašnji predsjednik SAD Ričard Nikson i sovjetski lider Leonid Brežnjev potpisali su istorijske sporazume tokom prve posjete jednog američkog predsjednika Moskvi.

Ruski predsjednik Vladimir Putin predložio je da obje strane poštuju postojeća ograničenja u vezi sa raketama i bojevim glavama još godinu dana, kako bi se kupilo vrijeme za pregovore o novom aranžmanu. Međutim, američki predsjednik Donald Tramp još uvijek nije zvanično odgovorio na taj predlog.

Tramp je prošlog mjeseca rekao da "ako sporazum isteče, neka isteče", dodajući da bi ga trebalo zamjeniti boljim sporazumom.

Neki američki političari smatraju da bi Tramp trebalo da odbije Putinovu ponudu, koja bi Vašingtonu dala slobodu da poveća svoj arsenal kako bi odgovorio na brzo nuklearno jačanje treće sile – Kine.

Tramp tvrdi da želi da postigne "denuklearizaciju" sa Rusijom i Kinom, ali Peking smatra nerazumnim očekivati od njega da učestvuje u pregovorima o razoružanju sa dvije zemlje čiji su arsenali i dalje znatno veći od kineskih.

Istorijski kontekst kontrole naoružanja

Od najmračnijih dana Hladnog rata, kada su SAD i Sovjetski Savez prijetili "uzajamno zagarantovanim uništenjem" u slučaju nuklearnog rata, obje strane su sporazume o ograničavanju naoružanja viđele kao način da se spriječe fatalni nesporazumi ili ekonomski iscrpljujuća trka u naoružanju.

Ovi sporazumi ne samo da ograničavaju broj raketa i bojevih glava, već obavezuju strane na razmjenu informacija, što je ključni kanal za razumijevanje namjera, zabrinutosti i pokretača djelovanja druge strane, izjavila je Darja Dolžikova iz londonskog tink-tenka RUSI.

Bez novog sporazuma, obje strane bi bile prinuđene da djeluju na osnovu najgorih pretpostavki o tome koje oružje druga strana proizvodi, testira i raspoređuje, upozorio je Nikolaj Sokov, bivši sovjetsko-ruski pregovarač o kontroli naoružanja.

"To je samoodrživ proces. A nekontrolisana trka u naoružanju vodi do ozbiljne destabilizacije", rekao je Sokov.

Nakon raspada Sovjetskog Saveza, Rusija i SAD su više puta zamjenjivale i ažurirale sporazume iz doba Hladnog rata koji su ograničavali strateško oružje usmjereno ka međusobnim gradovima i vojnim bazama.

 Šta zapravo ograničava Novi START

Najnoviji takav sporazum, Novi START, potpisan je 2010. godine između predsjednika SAD Baraka Obame i Dmitrija Medvedeva, bliskog saveznika Putina koji je tada bio predsjednik Rusije.

Sporazum ograničava broj raspoređenih strateških bojevih glava na 1.550 po strani, i najviše 700 sistema za njihovu isporuku kopnom, morem ili vazduhom, putem interkontinentalnih balističkih raketa, raketa lansiranih sa podmornica ili teških bombardera.

Zamjena Novog START-a novim sporazumom ne bi bila laka. Rusija je razvila nove nuklearne sisteme, krstareću raketu Burevestnik , hipersonično oružje Orešnik i torpedo Posejdon , koji ne potpadaju pod postojeći okvir sporazuma. Istovremeno, Tramp je najavio planove za svemirski sistem protivraketne odbrane "Zlatna kupola", što Moskva vidi kao pokušaj narušavanja strateške ravnoteže.

Koliko bi brzo SAD i Rusija mogle da povećaju arsenale

U međuvremenu, kineski nuklearni arsenal raste bez ikakvih ograničenja u sporazumima između Vašingtona i Moskve. Kina trenutno ima približno 600 bojevih glava, a Pentagon procjenjuje da će do 2030. godine imati više od 1.000.

Godine 2023, dvostranačka komisija američkog Kongresa upozorila je da se SAD suočavaju sa "egzistencijalnim izazovom" jer se istovremeno suočavaju sa dvije nuklearne sile, Rusijom i Kinom, i da moraju biti spremne za paralelne sukobe.

Među preporukama komisije bila je i reaktivacija nekih ili svih strateških nuklearnih bojevih glava dekomisioniranih u okviru Novog START-a i stavljenih u rezervne zalihe.

To bi moglo da uključi vraćanje bojevih glava na međukontinentalne balističke rakete "Minutmen 3" i rakete "Trident D5" lansirane sa podmornica, kao i preobuku oko 30 bombardera B-52 za nuklearne misije.

"Bojeve glave već postoje. Rakete postoje. Ne kupujete ništa novo", rekao je bivši visoki američki zvaničnik umješan u politiku nuklearnog oružja, koji je želio da ostane anoniman.

Prema njegovim riječima, svako povećanje broja raspoređenih bojevih glava bilo bi "umjereno". Međutim, Kingston Rajf, bivši zvaničnik Pentagona koji sada radi u istraživačkoj organizaciji RAND, rekao je da bi SAD na kraju mogle "otprilike udvostručiti" broj raspoređenih bojevih glava, dok bi Rusija mogla da doda oko 800. Za značajne promjene, objema stranama bi bila potrebna najmanje godina dana.

U američkim političkim krugovima su podijeljena mišljenja o tome da li bi Tramp trebalo da prihvati Putinovu ponudu o jednogodišnjem produženju ograničenja.

Tramp bi trebalo da preduzme korake "kako bi smanjio rizik od besmislene nuklearne trke i opasnost od katastrofalnog pogrešnog tumačenja namjera druge strane tokom krize", rekao je Pol Din iz Inicijative za nuklearne prijetnje.

Modernizacija nuklearnih snaga košta skoro bilion dolara 

Zagovornici kontrole naoružanja upozoravaju da se SAD već suočavaju sa ogromnim troškovima modernizacije svojih nuklearnih snaga, uključujući nove podmornice, bombardere i interkontinentalne balističke rakete, sa ozbiljnim kašnjenjima i prekoračenjima budžeta.

Nezavisna Kongresna kancelarija za budžet procjenjuje da će troškovi modernizacije, održavanja i rada nuklearnih snaga koštati američke poreske obveznike skoro bilion dolra između 2025. i 2034. godine.

"Ako SAD prekorače ograničenja Novog START-a dodavanjem bojevih glava, Rusija će učiniti isto, a Kina će to iskoristiti kao dodatni izgovor za izgradnju svog nuklearnog arsenala", upozorio je demokratski senator Ed Marki.

Nepovjerenje i budućnost

S druge strane, neki stručnjaci i bivši zvaničnici tvrde da se Putinu ne može vjerovati, podsjećajući da je Rusija 2023. godine obustavila međusobne inspekcije u okviru Novog START-a zbog američke podrške Ukrajini.

Frenklin Miler, član dvostranačke kongresne komisije, smatra da prijetnje Rusije i Kine zahtijevaju povećanje broja raspoređenih američkih strateških bojevih glava.

"Sada moramo biti u stanju da istovremeno odvratimo i Rusiju i Kinu. Snage na koje su SAD bile ograničene sporazumom iz 2010. godine više nisu dovoljne", rekao je Miler.

Na pitanje o Trampovim namjerama, zvaničnik Bijele kuće je rekao: "Predsjednik će odlučiti o budućem toku kontrole nuklearnog naoružanja i to će razjasniti u skladu sa svojim rokovima."

Moskva poručuje: Spremni smo na svaki razvoj događaja

Dmitrij Medvedev je za list Komersant rekao da je Tramp nepredvidiv.

"Rusija je spremna za svaki razvoj događaja. Brzo i odlučno ćemo odgovoriti na nove prijetnje našoj bezbjednosti", rekao je Medvedev, prenosi B92.