A uskoro će roboti uzdrmati i uslužni sektor, piše Fajnenšel Post, navodeći da ovo predviđanje proizlazi iz nove studije, koju je danas objavio Oksford Ekonomiks, prenosi Index.

– Inovacije na polju vještačke inteligencije, mašinskog učenja i računarske snage sugerišu značajno ubrzavanje u usvajanju robota u uslužnim djelatnostima – piše u studiji. Studija je analizirala sedam naprednih svjetskih privreda: SAD, Njemačku, Veliku Britaniju, Francusku, Švedsku, Južnu Koreju, Japan i Australiju.

– Ove zemlje odabrane su na osnovu kvalitete dostupnih podataka, te zbog toga što su reprezentativne za gllobalnu ekonomiju. Možemo pretpostaviti da će veliki gradovi biti pod manjim uticajem nego ruralna privreda orijentisana na proizvodnju – rekao je Edvard Kon iz Oksford Ekonomiksa, jedan od urednika studije.

Od 2000. godine, oko 1,7 miliona radnih mjesta širom svijeta već je izgubljeno zbog robota. Svaki novi robot zamjenjuje otprilike 1,6 radnika u proizvodnji, što bi moglo dovesti do toga da globalna proizvodna radna snaga do 2030. godine bude 8,5 odsto manja nego danas.

– Radnike u Amazonovim skladištima vjerovatno će u sljedeće dvije do tri godine zamijeniti roboti, ali za rad koji se odvija u nestrukturiranim uslovima, ne očekujem da će ljudi biti zamijenjeni robotima još 20 do 30 godina. Potrebna su još neka nova postignuća – kaže Kai-fu Li, preduzetnik i bivši viši direktor u Guglu i Majkrosoftu.

Kon smatra da je zastrašujuće što će roboti istisnuti radnike koji će onda krenuti u druge sektore.

– Ali roboti će potom doći i u te sektore. Roboti nas preuzimaju. Možemo se iz proizvodnje premjestiti u gradnju ili transport, ali roboti će ugroziti i ta radna mjesta – kaže Kon. Međutim, roboti mogu i poboljšati neke sektore, poput zdravstvene zaštite gdje mašine mogu da rade zajedno s ljudima, umjesto da ih zamjenjuju. Cone naglašava da istiskivanje radnika nije sasvim jedinstveno u ljudskoj istoriji te da je tehnologija uticala na radna mjesta još od pojave prvih alata.

– Krajem 19. vijeka polovina radne snage bila je zaposlena u poljoprivredi, a danas ih je u tom sektoru manje od pet odsto. Istorijski gledano, automatizacija donosi nova radna mjesta i cijele nove industrije – objasnio je Kon.

To takođe znači da bi porast broja robota od 30 odsto do 2030. donio porast od otprilike 4,9 milijardi dolara u globalnom BDP, što je jednako današnjem BDP Njemačke.

Uspon robota dodatno će konsolidovati i poziciju Kine kao središta svjetske proizvodnje. Trenutno, svaki treći robot radi u Kin, a do 2030. godine biće ih 14 miliona, piše Index.