To saznaju "Novosti" iz diplomatskih krugova.

Time bi se ova tema ponovo vratila pod okrilje svjetske organizacije, iz koje je 2010. godine otrgnuta rezolucijom koju su podnijele tadašnje srpske vlasti praktično je uguravši u ruke Evropske unije kao posrednika u dijalogu dviju strana.

Ovakav redoslijed koraka otvara prostor da Beograd svoju stratešku poziciju gradi uz oslonac na Moskvu i Peking, a kako se očekuje, u eventualnoj diskusiji pred svjetskom vladom svakako će presudnu ulogu igrati Rusija i SAD. Ove dve sile, kako saznajemo, trebalo bi da razgovaraju o modalitetima razrješenja zamršenog kosovskog čvora, s tim što je čvrst dogovor sa Moskvom da će nam ona pružiti podršku za prijedlog koji budemo iznijeli.

Koliko će vremena biti potrebno da se dogovor postigne, i hoće li se do njega uopšte stići, prvenstveno će zavisiti od volje Prištine i dalekovidosti zemalja koje su joj do sada "čuvale leđa".

Nekadašnji ambasador Milovan Božinović kaže, za "Novosti", da bi bilo politički logično, ako dođe do dogovora, da se on predstavi Savjetu bezbjednosti i da on u tom svjetlu posmatra pojačanu ulogu Rusije u posljednje vrijeme u ovom procesu.

"Pred SB, međutim, može da stigne samo već usaglašen papir među članicama ovog tela, a ne predlog zbog koga bi Rusija ili SAD dizale ruku protiv. Kada bi to bila opcija prihvaćena od svih, ona bi mogla da se poveže sa Rezolucijom 1244 i da se na ovaj proces stavi tačka", ocjenjuje Božinović.

Povodom najave Hašima Tačija da će se na predstojećoj rundi dijaloga u Briselu razgovarati o zahjtevu Albanaca iz tzv. Preševske doline za pripajanje "Kosovu", predsjednik Aleksandar Vučić u četvrtak je naveo da mogu da predlože teme koje žele:

"Samo neka guraju šta god misle, a onda ćemo da vidimo ukoliko budemo u situaciji da pravimo neki kompromis, kakav je rezultat svih tih kandidovanih i nekandidovanih tema.

Kao što je već najavio, Vučić će uskoro posjetiti Kosmet, na kome će provesti 24 časa. Otići će 8. septembra poslije podne, ali još nije poznato koja će sve mjesta obići. Kako je u četvrtak rekao, tamo će održati jedan od najvažnijih govora u svom životu, u Kosovskoj Mitrovici ili u Zubinom Potoku:

"Postoji mnogo predloga o tome šta ćemo obići. Htio bih da obiđem milion mjesta, ali to nije moguće. Posebnu pažnju dali smo centralnom obraćanju, a moj motiv je šta će biti rezultat u budućnosti, a ne koliko aplauza ću u tom trenutku dobiti."

Istakao je da će voditi računa o svakoj izgovorenoj riječi, jer će se po svakoj mjeriti budućnost Srbije za pet i 100 godina. On je naveo da mu je mirna savjest jer je crkvenim velikodostojnicima, od patrijarha, pa do drugih, rekao šta misli, kakvo je pravo stanje na KiM, šta se može, a šta ne:

"Moj stav je realan, ozbiljan i odgovoran. Kakvi će biti stavovi drugih, videćemo. Srbija je daleko od rešenja za KiM, kao i od toga da joj neko nudi sever Kosova. Ranije nismo mogli ni o čemu da razgovaramo, a onda je neko velikim trudom u pet godina uspeo da to vrati na sto, da možemo da radimo na tome da dobijemo više kada su u pitanju prava za Srbe, ili da Srbija dobije nešto u resursima i energetici. Ako to neko ne razume i kaže da će za pet ili 50 godina da obezbedi više, to su neozbiljni ljudi.

O izjavama koje Ramuš Haradinaj svakodnevno daje, a koje se tiču "demarkacije granice", šef srpske diplomatije Ivica Dačić u četvrtak je, za TV Prva, rekao da predstavljaju "pozorište u kući":

"O čemu oni pričaju? Kakva demarkacija kada ne postoji granica. Administrativna linija postoji više decenija i o njoj KFOR vodi računa od 1999. godine."

Dačić je zaključio da događaji na KiM pokazuju da Albanci ne žele bilo kakav dogovor, kao i da je to mišljenje i međunarodne zajednice. Kako je rekao, vremena su se promijenila, a Albanci to ne shvataju, kao i to da više nisu "miljenici" međunarodne zajednice.