Pretpostavlja se kako su uzroci povećanja ove negativne pojave sve teža ekonomska situacija te stanje opšte besperspektivnosti koje danas vlada u društvu.

Ovaj porast je posebno izražen na području Bihaća i Velike Kladuše, a ministrica zdravstva i socijalne politike u Vladi USK Nermina Ćemalović ističe kako treba ispitati razloge te pojave.

"Većinom se radi o slučajevima nasilja nad ženama od strane njihovih partnera. Ono na čemu se mora poraditi jeste izmjena zakonskih odredbi koje regulišu sankcije za počinioce i te sankcije moraju biti strože prema nasilnicima. S druge strane, treba efikasnije zaštiti žrtve", istakla je Ćemalovićeva.

Prema njenom mišljenju, potrebno je promijeniti dosadašnju praksu da se žene i djeca žrtve nasilja izmještaju u sigurne kuće, već treba nasilnike izopštiti i zabraniti im prilazak žrtvama.

"Evidentiran je veliki broj lica koja kontinuirano provode nasilje, što znači da oni nisu adekvatno kažnjeni za svoja djela", istakla je Ćemalovićeva.

U policiji ističu kako su tokom 2019. godine evidentirali 193 takva slučaja, od čega su 173 okarakterisana kao krivična djela, te da su najčešće vrste zabilježenih oblika fizičko i emocionalno, a zatim ekonomsko i seksualno nasilje. Smatraju kako je ova negativna društvena pojava danas veoma rasprostranjena na području Unsko-sanskog kantona, te da žrtve u velikom broju slučajeva nasilje ne prijavljuju iz straha ili predrasuda zbog negativnih reakcija društvene zajednice.

"Imali smo 25 povratnika u izvršenju ovih krivičnih djela, što znači da se mora više poraditi na njihovom sankcionisanju. Sigurno je da se radi o problematici gdje je potrebna bolja koordinacija i sinergija više društvenih faktora u cilju prevencije i suzbijanja ovih pojava", kažu u policiji, te ističu kako u posljednje vrijeme žrtve imaju sve više hrabrosti da prijave nasilje.

Brojke

• 27 odsto više slučajeva u 2019. u odnosu na 2018. godinu
• 193 slučaja nasilja u porodici
• 173 okarakterisana kao krivična djela
• 25 povratnika u izvršenju ovih krivičnih djela