Međutim, radost zbog usvojenih zakona kratko je trajala.

Poslanici stranaka iz RS odbili su prijedlog da večeras bude održana hitna sjednica Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, na kojoj je trebalo da budu razmatrana dva pomenuta nacrta zakona.

Zakoni su usvojeni u Savjetu ministara samo dan prije održavanja samita lidera EU - zapadni Balkan, koji se održava sutra u Briselu, a očekivanja su da će oni biti dovoljni za početak pregovora sa EU.

Podsjećanja radi, BiH je dobila status pregovarača, ali je uz to dobila i uslove koje treba da ispuni kako bi bila održana prva međuvladina konferencija, odnosno kako bi se otpočelo sa pregovorima.

"Dva zakona su važna za definisanje pregovaračkog okvira i početak pregovora sa EU. Zakoni su dogovoreni na zadnjim sastancima lidera u Banjaluci i Mostaru i danas je dogovor na Vijeću ministara ispoštovan. Lakše je mnogo biti populista, lakše se svaki dan svađati, ali to ljudima u BiH ne donosi ništa. Teže je razgovarati i dogovarati se, ali mi nikad nismo birali lakše. Za našu zemlji i ljude u njoj", napisao je na svom Facebook nalogu Elmedin Konaković, ministar spoljnih poslova BiH.

O zakonima o graničnoj kontroli i zaštiti ličnih podataka lideri političkih partija koje čine vlast na nivou BiH raspravljaju već mjesecima. Na posljednjem sastanku, koji je održan u Mostaru, Zakon o graničnoj kontroli je usaglašen, a Zakon o zaštiti ličnih podataka nije bio u potpunosti dogovoren. To je bio jedan od razloga što je i otkazana posljednja sjednica Savjeta ministara BiH, s obzirom na to da nije bilo kvoruma jer ministri iz Republike Srpske nisu željeli da učestvuju u njenom radu. Tom prilikom jedan od ministara je rekao da lideri ponovo treba da se usaglase o Zakonu o zaštiti ličnih podataka, međutim, do toga nije došlo i, na kraju, oba zakona su usvojena.

Kada je riječ o Zakonu o graničnoj kontroli, njime se uređuju pitanja granične kontrole i nadležnih organa, prelazak državne granice, granični prelazi i granična odobrenja, zatim provjere i nadzor granice, granične linije i uređenje prostora uz državnu granicu, kao i povreda državne granice i granični incidenti, te međunarodna granična saradnja, prenošenje oružja, prikupljanje ličnih podataka i evidencija.

Zakonom o zaštiti ličnih podataka uređuje se zaštita fizičkih lica u vezi sa obradom ličnih podataka od strane nadležnih organa u svrhu sprečavanja, istraga, otkrivanja krivičnih djela, gonjenja učinilaca krivičnih djela, izvršenja krivičnih sankcija, uključujući zaštitu od prijetnji javnoj bezbjednosti.

"Radi se o izuzetno važnom, ali i složenom zakonu, koji usklađuje naš pravni okvir sa zakonodavstvom EU. Novi zakon donosi niz prednosti za građane BiH, omogućavajući transparentnu i pravednu obradu njihovih ličnih podataka prema jasno definisanim kriterijumima", rekla je Dubravka Bošnjak, ministar civilnih poslova u Savjetu ministara BiH.

Odluku o usvajanju dva zakona pozdravila je i Borjana Krišto, predsjedavajuća Savjeta ministara BiH, koja je kazala da se radi o važnom koraku prema jačanju bezbjednosti i usklađivanju sa standardima EU.

BiH treba da imenuje glavnog pregovarača

Evropski savjet pozvao je sve političke aktere u BiH da se usredsrijede na napredovanje na putu ka učlanjenju u EU i da preduzmu odlučne korake na sprovođenju reformi, navedeno je u usvojenim zaključcima o proširenju.

Zaključcima se podržava odluka Evropskog savjeta od 21. i 22. marta da se započnu pristupni pregovori sa BiH, koja predstavlja korak dalje od preporuke Evropske komisije 12. marta da se otvore pregovori.

"Savjet se raduje što će BiH preduzeti sve relevantne korake postavljene u preporuci Komisije iz 12. oktobra 2022. godine, sa ciljem da Savjet usvoji pregovarački okvir onog trenutka kada se ovi uslovi ispune", navedeno je u dokumentu.

Iz Savjeta ističu da BiH treba da imenuje glavnog pregovarača i koordinatora u okviru Instrumenta za pretpristupnu pomoć (IPA), te da razvije program na nivou BiH za prihvatanje zakona EU.

Kada se radi o institucionalnim mehanizmima postavljenim u Dejtonskom mirovnom sporazumu, Savjet navodi da BiH mora da sprovede dalje ustavne i izborne reforme, kako bi se osigurala jednakost za sve građane.