Istakli su ovo sagovornici “Glasa Srpske” komentarišući posljednje “vapaje” vlasti pojedinih evropskih zemalja zbog nedostatka radne snage u ključnim sektorima, a što, kako je upozoreno iz ovih država, može potkopati njihov ekonomski oporavak od pandemije virusa korona.

 

Njemačka je saopštila da joj nedostaje čak 400.000 radnika iz inostranstva na godišnjem nivou, a da bi ispunili taj cilj, koalicioni partneri u toj zemlji dogovorili su se o novom bodovnom sistemu za stručnjake iz zemalja izvan EU i podizanju nacionalne minimalne plate na 12 evra po satu, što bi rad u Njemačkoj učinilo još privlačnijim. I Švajcarska je odlučila da otvori svoje tržište rada. Slična situacija je i u Hrvatskoj i Sloveniji.

 

Predsjednik Unije udruženja poslodavaca Saša Trivić ubijeđen je da će se sve to sigurno negativno odraziti i na naše tržište rada, te dovesti do novog talasa odlaska radne snage iz BiH u inostranstvo, ali da je pitanje u kojoj mjeri, jer su i ovi prostori već poprilično “opustošeni”. 

 

-  Bojim se da će i ovo što je ostalo radnika biti teško zadržati, pa čak i u onim sektorima u kojima su solidne plate. U Banjaluci, primjera radi, već nedostaje oko deset odsto neophodne radne snage. Došli smo u situaciju da danas malo koji poslodavac nema otvoreno neko radno mjesto,  a ne uspijeva ga popuniti, jer se niko ne javlja -  kaže Trivić.  

 

S njim je načelno saglasan i profesor sa Ekonomskog fakulteta u Banjaluci Goran Radivojac, navodeći da će do novog egzodusa radne snage doći zbog sve liberalnije politike zapošljavanja u pojedinim evropskim zemljama.

 

- U posljednjih nekoliko godina mogli smo se uvjeriti kako sve više evropskih zemlja donosi ad hok odluke, te da se ukidaju mnogobrojna ograničenja za zapošljavanje. Vjerujem da će za nekih pet godina evropsko tržište rada biti gotovo potpuno liberalizovano - istakao je Radivojac.

 

Kako je pojasnio, ljudi i radnici sa balkanskih prostora postali su dio izlaznih strategija za zemlje poput Njemačke, Švajcarske ili Hrvatske.

 

- Mi smo kulturološki bliski s njima, a imamo i obrazovni sistem koji im očigledno odgovara, baš kao i mentalitet naših ljudi koji se lako uklapaju u društvo i lako uče. Naravno, i vrijedni smo. Ono što je problem jeste da mi više nemamo toliki biološki potencijal da bismo mogli zadovoljiti njihove potrebe za radnom snagom, a u posljednje vrijeme ni domaćeg tržišta rada. Zbog toga će se BiH vrlo brzo suočiti sa velikim nedostatkom kvalifikovane radne snage, a što je već primjetno u pojedinim sektorima - poručio je Radivojac.  

 

Da bi se koliko-toliko zaustavio ovaj negativni trend, Radivojac naglašava kako je prije svega neophodno raditi na poboljšanju životnog standarda, a što samo po sebi ne podrazumijeva samo visinu plate, već i stambeno pitanje, dostupnost infrastrukture i obrazovanje. 

 

 

Prošla godina bila je rekordna po odlasku građana iz BiH. Prema zvaničnim podacima Unije za održivi povratak i integracije, trbuhom za kruhom put inostranstva otišlo je čak 170.000 ljudi iz BiH, što je duplo više nego godinu ranije.