Ruski predsednik Vladimir Putin najavio je promjene Ustava koje bi mogle da produže njegovu vladavinu i pošto bude morao da se povuče s pozicije predsednika na kraju mandata 2024. godine, posle čega su ostavke neočekivano podnijeli premijer Dmitrij Medvedev i Vlada, pišu svjetski mediji.

Pripremanje terena

Predložene Ustavne promjene i ostavka Medvedeva vide se kao pripremanje terena za 2024. godinu, kada 67-godišnji Putin mora da se povuče s funkcije predsednika, ukazuje Rojters (Reuters).

Najvažniji prijedlog koji je Putin iznio u obraćanju naciji u srijedu je, ističe Rojters, smanjenje ovlašćenja predsednika i jačanje moći premijera. Putin je rekao da želi da donji dom parlamenta ima moć da bira premijera i druge ključne funkcije, čime bi se povećali uloga i značaj parlamenta, ali i nezavisnost i odgovornost premijera.

Kritičari su dugo optuživali ruskog predsednika da planira da na nekom položaju zadrži kontrolu nad jednom od najvećih država i jedne od dvije najveće nuklearne sile, navodi Rojters i dodaje da po sadašnjem Ustavu predsednik može imati maksimalno dva uzastopna mandata, ali i da Putinove pristalice teško da mogu da zamisle ruski politički život bez njega.

Putinovi prijedlozi, za koje je rekao da treba da budu stavljeni na referendum, daće mu mogućnost da preuzme ojačanu ulogu premijera posle 2024. ili šefa Državnog savjeta kojeg takođe želi da ojača, ocjenjuje Rojters, dodajući da bi čak mogao biti predsednik znatno ojačanog parlamenta.

Ubrzo posle Putinovog obraćanja naciji, Medvedev je podnio ostavku, što je, kako ukazuje Rojters, bilo iznenađenje za mnoge u Rusiji i dovelo do pada vrijednosti rublje i akcija, mada se tržište posle brzo oporavilo. Putin je rekao da će Medvedev preuzeti novu funkciju zamjenika šefa ruskog Savjeta za bezbjednost, dok je za premijera predložio manje poznatog šefa poreske službe Mihaila Mišustina.

Treća velika promjena

Putin je sproveo iznenadnu promjenu ruskog liderstva, što je treća velika promjena u ruskom liderstvu u njegovoj eri, i predložio promjene Ustava koje bi mogle da ga zadrže na vlasti posle okončanja predsedničkog mandata, ukazuje agencija Asošiejtid pres (Associated Press).

Sam Putin je postao vršilac dužnosti predsednika posle iznenađujuće ostavke Borisa Jeljcina 1999. Pri kraju svog drugog mandata 2007. Putin je odredio Medvedeva za svog naslednika na mjestu predsednika, dok je on kao premijer u suštini i dalje bio glavni, ističe AP. Za vrijeme Medvedeva u Kremlju, promjenom Ustava je predsednički mandat produžen sa četiri na šest godina.

Ipak, Putin nije bio potpuno zadovoljan postupcima svog saveznika i, ukazuje AP, posebno je bio kritičan u pogledu odluke Medvedeva da dopusti kampanju zapadnih država u Libiji 2011. koja je dovela do svrgavanja i ubistva diktatora Moamera Gadafija.

Sada je Putin zadržao Medvedeva u vladajućoj strukturi postavljajući ga na novostvoreni položaj zamjenika šefa predsedničkog Savjeta za bezbjednost, mada dužnosti i uticaj te funkcije ostaju nejasni, navodi AP.

U okviru promjena koje su izazvale šok u ruskoj političkoj eliti koja se pita koje su Putinove namjere, za premijera je predložen Mišustin kome se pripisuju zasluge za modernizaciju ruskog poreskog sistema, ukazuje AP, ali ističe da Mišustin nema političkog iskuva, što ukazuje da će sprovoditi želje Kremlja.

Skrivanje karata

Ključno pitanje nije da li će Putin zadržati kontrolu nad vlašću u Rusiji, već kako planira da to uradi, ocjenjuje Gardijan (The Guardian), ukazujući da niko nije očekivao da će se Putin penzionisati 2024. i da ponos i interes samoočuvanja nalažu da zadrži poluge vlasti.

Putin je, kako ističe britanski list, dvije stvari stavio do znanja kada je u srijedu najavio promjene: prvo, Rusija će se vjerovatno oprostiti od njega kao predsednika 2024, i drugo, da kada ode s predsedničkog položaja, definitvno neće otići s vlasti.

Brzina kojom su se stvari razvijale u srijedu – prvo Putinova najava promjene Ustava da se oslabi sledeći predsednik a onda ostavka premijera i vlade – pokazuje da su temelji za tranziciju položeni godinama prije nego što Putin mora otići iz Kremlja, ocjenjuje Gardijan.

Naslednik vjerovatno neće biti Mišustin, za kojeg se smatra da bi mogao da vodi Vladu dok Putin sprovodi planove za sukcesiju, ocjenjuje list i ukazuje da su kao mogući naslednici viđeni njegovi lojalni saradnici, među kojima su i stare kolege, pomoćnici, regionalni šefovi i bivši telohranitelji.

Putin je izborom Mišustina ostavio sebi otvorene opcije i nastoji da minimizira sukobe među političkom elitom čvrsto krijući svoje karte, ocjenjuje britanski list.

Otvaranje Pandorine kutije

Neočekivana ostavka Medvedeva uskomešala je rusku političku elitu i podstakla spekulacije da Putin manevriše kako bi ostao na vlasti kad mu završi mandat 2024. godine, piše Njujork tajms (The New York Times).

Zasad nije jasno da li su ostavke znak pukotina u ruskoj hijerarhiji ili dio koordinisanog ali još nejasnog Putinovog plana da ostane na vlasti i promijeni politički sistem koji postoji s manjim izmjenama od početka 90-ih, ukazuje američki list i ističe da se u Rusiji mjesecima spekuliše da li će Putin smisliti manevar da produži svoju vladavinu ili, ako ne, ko bi mogao da ga naslijedi.

Putin, koji je u Kremlju duže od bilo kog lidera od Josifa Staljina, u srijedu međutim nije razjasnio svoje planove, već je otvorio Pandorinu kutiju mogućih opcija, ističe Njujork tajms.

Dok su opozicioni političari poput bivšeg premijer Mihaila Kasjanova, koji je sad žestok Putinov kritičar, ocijenili da je dao jasan odgovor da će "zauvijek ostati predsednik", politički analitičar Aleksandar Baunov je na naveo da će funkcija predsednika sada biti slabija i da predsednik više neće biti Putin.

Drugi ocjenjuju da Putin namjerava da smisli sistem sličan kao u Kazahstanu gdje se dugogodišnji predsednik Nursultan Nazarbajev povukao prošle godine kao formalni lider, ali zadržao kontrolu kao "vođa naroda".

Žrtveni jarac

Dok pojedini analitičari kažu da je tranzicija možda već počela i da Putin više ne želi da bude u fokusu već da vlada iz sjenke, drugi ocjenjuju da Putin vodi računa da ne bude predugo na vlasti i da želi da pazi na svoje naslijeđe dok je još živ, ukazuje Volstrit džurnal (The Wall Street Journal).

S druge strane, dodaje list, postoje ocjene da je Medvedev možda smijenjen, pošto je kao nadležan za ekonomsku politiku prilično nepopularan, dok je Putinu, u vrijeme kada pokreće političku tranziciju potrebna ličnost kojoj može vjerovati.

Ako Putin ostane na vlasti, možda bi tu odluku trebalo da približi ljudima s obzirom na socijalne i ekonomske probleme koje je naveo u obraćanju naciji, ocjenjuje BBC, dodajući da bi, ako je Putin odgovoran za njihove nevolje, Rusi mogli da se pitaju zašto da prihvate njegov ostanak na vlasti posle 2024.

Medvedev, koji je toliko često bio koristan Putinu, za sada djeluje kao pogodni žrtveni jarac, ukazuje BBC.

Podnošenje ostavke Medvedeva i cijele Vlade, ističe BBC u analizi, bilo je veliko iznenađenje i izgleda da ni sami ministri nisu znali da će podnijeti ostavku.

U srijedu je na trenutak sve djelovalo kao povratak u Rusiju 90-ih kada je predsednik Boris Jeljcin mijenjao ministre kao čarape, ukazuje BBC, ali ističe da Putin ipak nije Jeljcin i njegovi potezi djeluju kao dio većeg plana za konsolidaciju i produžetak njegove vlasti.