U mnogim zemljama širom svijeta je ograničen broj pakovanja toaletnog papira koje ljudi mogu kupiti prilikom jedne kupovine, prenosi CNN. Police u trgovinama su prazne, a u trgovinama u Australiji su čak zaposlili i osiguranje koje će kontrolisati kupce.

Navala za toaletnim papirom je svuda uočljiva iako ne pruža nikakvu zaštitu protiv virusa, niti se on smatra nužnim za preživljavanje, kao što su hljeb i mlijeko, recimo.

Dakle, zašto ljudi kupuju toaletni papir brže nego što se on može proizvesti u dovoljnoj količini?

Ljudi idu u krajnost kada čuju različite poruke
Stiven Tejlor je klinički psiholog i autor knjige “Psihologija pandemije”, koja pruža istorijski osvrt na to kako su se ljudi ponašali i na koji način su odgovarali na pandemije. U poređenju s prethodnim pandemijama, globalni odgovor na korona virus je veliko širenje panike.

– S jedne strane, to je razumljivo, ali je, s druge strane, i pretjerano. Možemo se pripremiti i bez panike – kaže Tejlor, profesor na Univerzitetu Britanske Kolumbije. Korona virus plaši ljude jer je nov i mnogo toga nam je još uvijek nepoznato. Kada čuju različite poruke o tome kakve rizike on predstavlja i koliko bi se ozbiljno trebalo pripremiti za njega, ljudi su u stanju ići u krajnost.

– Kada ljudima kažete da se sprema nešto opasno, a da je sve što trebaju učiniti povodom toga prati ruke, radnja ne djeluje proporcionalno prijetnji. Posebne opasnosti zahtijevaju posebne mjere predostrožnosti – kaže on.

Neki reaguju na nedostatak jasnih smjernica zvaničnika
Mnoge države su već postavile masovne karantine. Ljudi kupuju toaletni papir i druge kućne potrepštine, vjerovatno, kako bi se pripremili za istu situaciju u svojoj zemlji, mišljenje je psihologa Baruka Fiškofa.
– Ako ljudi nisu vidjeli službena obećanja da će svi biti zbrinuti, to ih stavlja u situaciju da nagađaju da će im vjerovatno trebati dodatni toaletni papir i bolje ga je nabaviti prije, nego da bude kasno. Činjenica da nema službenih obećanja mogla bi uticati na ove stvari – kaže on.

Panika stvara paničnu kupovinu
Fotografije praznih polica u trgovinama i kolica puna namirnica preplavile su vijesti i društvene mreže. Ljudi gledaju slike kupaca koji panično kupuju stvari i smatraju da postoji razlog za paniku i zato i sami kupuju zalihe svega.

– Ljudi su društvena bića i gledaju jedni u druge promatrajući što je opasno, a što sigurno. A kada vidite nekoga u trgovini kako panično kupuje, to može izazvati efekt zaraze strahom – kaže Tejlor. Sve te fotografije praznih polica u trgovinama mogu natjerati ljude vjerovati kako trebaju što prije nabaviti toaletni papir, dok još mogu. Kako Tejlor tvrdi, tada ono što je počelo kao zamišljena nestašica, postaje stvarna nestašica.

Društvene mreže su važni igrači u unošenju straha od korona virusa, takođe smatra on. Dezinformacije se lako šire, a otvorene platforme pojačavaju glasove panike.
Prirodno je željeti se pripremiti
Možda postoji određena praktičnost u prikupljanju zaliha, kako smatra Frank Farlej, profesor na Univerzitetu Temple i bivši predsjednik Američkog psihološkog udruženja.

Kako Centri za kontrolu i prevenciju bolesti i druge zdravstvene organizacije savjetuju da bi određene grupe ljudi trebale ostati u svojim domovima i izbjegavati kontakt s drugim ljudima, prirodno je da se žele pripremiti.

– Novi korona virus izaziva psihologiju preživljavanja, pri čemu moramo što više vremena provoditi zatvoreni u svojim kućama i opskrbiti se potrebnim stvarima, a to, svakako, uključuje i toaletni papir. Na kraju, ako ostanemo bez toaletnog papira, čime ćemo ga zamijeniti – kaže Farlej.

U svakom slučaju ćemo trošiti novac na toaletni papir, a jedino drugačije je to hoćete li ga kupiti prije ili kasnije, suočavajući se s dugim redovima i teškoćama da nađete toaletni papir. Fiškof je dodao i da, budući da će toaletni papir ljudi svakako iskoristiti, analiza je drugačija nego da kupuju nešto što, vjerovatno, neće iskoristiti, poput kvarljivih namirnica.

Nekima to daje osjećaj kontrole
Tejlor kaže da oni koji se opskrbljuju namirnicama misle na sebe i svoje porodice i na to što im je potrebno kako bi se dobro pripremili.

– Sve je to zahvaljujući ovoj preuranjenoj anksioznosti. Ljudi postaju anksiozni prije stvarne zaraze i ne razmišljaju o široj slici, poput toga kakva je stvarno posljedica nagomilavanja toaletnog papira – kaže Tejlor.

Ipak, ljudi se tako ponašaju isključivo iz straha. Fiškof kaže da pripremanje, pa i kupovinom toaletnog papira, vraća osjećaj kontrole nad nečime što izgleda kao beznadna situacija.

– Zavisno o tome kako ljudi procjenjuju šanse da će im zatrebati toaletni papir, sva ta gnjavaža je možda i vrijedna. Ako im to daje osjećaj da su učinili sve što su mogli, to im možda može dati slobodu da razmišljaju o nečemu drugom, a ne o koronavirusu – kaže on.