Savjet ministara BiH je nedavno, nakon nekoliko mjeseci odugovlačenja, usvojio izmijenjenu odluku o agentu BiH pred sudom u Strazburu kojom su, do okončanja konkursne procedure, za vršioce dužnosti imenovane Monika Mijić, Belma Skalonjić i Vanja Bjelica-Prutina.

Usvajanjem te odluke poništen je javni poziv iz 2015. godine na kojem su za predstavnike u tom sudu imenovane Skalonjićeva i Sandra Malešević, o čemu je odlučivao i Sud BiH koji je 20. juna utvrdio da njihovo imenovanje na te pozicije nije bilo u skladu sa propisima.

Mijićeva, koja je od 2006. do 2016. godine bila na funkciji agenta BiH, se takođe žalila, ističući da Skalonjićeva i Maleševićeva ne ispunjavaju uslove za poziciju agenta i pomoćnika agenta. Sagovornik “Glasa Srpske” upućen u dešavanja ukazuje da je i dalje čudno što je Skalonjićeva postavljena i na poziciju vršioca dužnosti agenta, imajući u vidi da je poništen samo konkurs, ali da se nisu promijenile druge činjenice, a jedna od njih je da ona ne ispunjava uslove za tu poziciju.

Mijićeva, koja je član Visokog sudskog i tužilačkog savjeta BiH, potvrdila je za “Glas Srpske” da je i ranije ukazivala da Ministarstvo za ljudska prava nije na vrijeme upoznalo Savjet ministara BiH o odluci Suda kojom su utvrđene nepravilnosti. 

- Ako je Sud poništio imenovanja, od juna do danas na sceni je bila potpuno nezakonita situacija - rekla je Mijićeva.

Naglasila je da ne zna kada će Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH raspisati novi konkurs.

- Nije ništa propušteno, osim što su na predmetima radile osobe bez pravnog osnova. Rješenje o imenovanju je bilo poništeno, a te osobe su i nastavile da rade. To je nezakonito. Vršioci dužnosti su trebali da budu imenovani još prošlog ljeta kada su i poništena rješenje o imenovanju da bi se izbjegla nezakonitost - rekla je Mijićeva i podsjetila da je to pitanje nekoliko puta stavljano na dnevni red sjednica Savjeta ministara BiH, ali i da je odlučivanje odgađano.

Prema podacima iz Kancelarije agenta, na kraju 2018. godine u postupku pred Evropskim sudom za ljudska prava nalazilo se 848 aplikacija protiv BiH, a najveći broj se odnosi na navodne povrede prava na pravično suđenje zbog dužine domaćih sudskih postupaka i neizvršenja domaćih sudskih presuda.

- Potraživanja građana po ovim aplikacijama su višemilionska, te obuhvataju zahtjeve za isplatu potraživanja pravosnažno dosuđenih pred domaćim sudovima, zahtjeve za pravične naknade zbog kršenja Konvencije, te troškove i izdatke postupka - kazali su u toj kancelariji.

Isplate

BiH je na osnovu presuda suda u Strazburu isplatila više od pet miliona maraka. Dosta slučajeva je okončano zaključivanjem prijateljskih nagodbi i ponudom unilateralnih deklaracija koja se primjenjuje kada aplikant ne prihvata ponuđenu nagodbu. Po tim osnovama isplaćeno je do sada oko 20 miliona maraka.