Ova odluka je donesena prije uvođenja taksi na proizvode iz Srbije, a spisak nepoželjnih osoba dostavljen je svim policijskim punktovima na administrativnim prelazima, uz napomenu da odmah budu uhapšene ako dođu na neki od njih.

Na spisku, u koji je list imao uvid, nalaze se srpski funkcioneri počevši od premijera Ane Brnabić, preko ministara u Vladi Srbije, do sudija Ustavnog i Vrhovnog kasacionog suda.

Na ovoj “crnoj listi” su ministar spoljnih poslova Ivica Dačić, unutrašnjih poslova Nebojša Stefanović, trgovine Rasim LJajić, građevinarstva Zorana Mihajlović i odbrane Aleksandar Vulin.

Kako navode Novosti, nepoželjni predstavnici iz Skupštine Srbije su predsjednik Maja Gojković i potpredsjednici Veroljub Arsić, Vladimir Marinković, Đorđe Milićević, Vjerica Radeta i Gordana Čomić, 14 sudija Ustavnog suda na čelu sa predsjednikom Vesnom Ilić Prelić, četiri sudije Vrhovnog kasacionog suda i njegov predsjednik Dragomir Milojević, kao i više državnih sekretara, pomoćnika ministara…

Ovim potezom, nakon kršenja sporazuma Cefta, Priština je prekršila i dogovor iz Brisela o zvaničnim posjetama, koji se primjenjuje od 2014. godine, pišu Novosti.

Prema ovom dogovoru, za planiranu posjetu nekog zvaničnika iz Beograda potrebno je samo obavijestiti Prištinu.

Procedura predviđa da se to obavještenje šalje oficiru za vezu i ako se ne dobije nikakav odgovor, smatra se da je posjeta odobrena.

U zavisnosti u koju su grupu svrstani funkcioneri, dolazak mora da se najavi najmanje 48 ili 72 časa unaprijed.

List navodi da su serija mjera Prištine kao i mlake osude iz EU dovele dijalog sa Beogradom u ćorsokak i veliko je pitanje može li se on nastaviti u Briselu u formatu u kome se i do sada vodio, čak i da prištinske vlasti ponište svoje odluke.

U tekstu se navodi i da će dalje djelovanje po ovom pitanju, u sve komplikovanijoj situaciji, srpski državni vrh koordinisati sa Rusijom i Kinom.

Kako piše list, s obzirom na to da je spisak nepoželjnih “posjetilaca” na Kosovu i Metohiji sačinjen prije odluke u Interpolu da ne primi samoproglašeno Kosovo, to ide u prilog tvrdnjama da i naknadno nametnute takse nemaju mnogo veze sa ishodom glasanja, već da se rukovodstvo u Prištini vodi drugim motivima.