“Ono što je posebno indikativno jeste činjenica da je broj prijava, generalno posmatrajući, veoma mali s obzirom na veoma raširenu percepciju građana o rasprostranjenosti korupcije u BiH”, istakli su u Agenciji.

Upozorili su da je korupcija postala društvena vrijednost, odnosno način življenja u BiH, te da najviše poražava činjenica kako se protiv nje u BiH ništa značajno ne može preduzeti.

Naglasili su da neprocesuiranje kaznenih djela tzv. visoke korupcije te nemogućnost efikasne zaštite prijavitelja korupcije sve više odvraćaju potencijalne prijavitelje, a procesuiranje kaznenih djela sitne korupcije, kako kažu, nema efekat kakav bi eventualno imalo procesuiranje kaznenih djela visoke korupcije.

“Izražen nepotizam, klijentelizam, kronizam i drugi pojavni oblici korupcije, naročito u okviru rada javnih institucija, imaju za posljedicu sve veći odlazak mladih i obrazovanih ljudi iz BiH, zbog čega je osjetna potreba za radnom snagom i kadrovima, naročito u radu privatnih preduzeća”, zaključuju u Agenciji.

Smatraju da je jedan od razloga kontinuiranog pada broja prijava za korupciju taj da građani nisu dovoljno ohrabreni da prijave korupciju ili taj što je jednostavno prihvataju kao način življenja.

“Prema prijavama koje je zaprimila Agencija u protekloj godini najzastupljeniji koruptivni oblici ponašanja su u institucijama sa javnim ovlaštenjima na svim nivoima vlasti (51 prijava), te u pravosudnim institucijama (39). Poražavajuća je činjenica da su upravo oni koji bi trebalo da se bore protiv korupcije njoj najviše podložni”, kazali su u Agenciji te dodali da bi ovo trebalo da bude alarm svima da se pokrenu po pitanju korupcije.

Tanja Topić, politička analitičarka, smatra da je pad broja prijava korupcije logičan jer, kako kaže, svi vidimo da se ti slučajevi rijetko, gotovo nikako ne procesuiraju.

“Otkrivanje korupcije završava na novinskim stupcima i u prašnjavim ladicama. Svi koji bi je prijavili pitaju se – zašto? U našem društvu je to postalo besmisleno jer nemamo epilog”, istakla je Topićeva.