Evropski sud pravde presudio je da, iako Italija i dalje može koristiti centre koje vodi u albanskim gradovima Shengjin i Gjader, mora se pažljivije razmotriti ko se tamo može poslati kako bi se obezbijedilo da tražioci azila ne budu vraćeni u opasne situacije u svojim matičnim zemljama.

Sud je pojasnio da se neka zemlja porijekla može smatrati "bezbjednom" samo ako je bila "predmet djelotvornog sudskog nadzora" te da zemlja mora biti dokazano sigurna za cijelo svoje stanovništvo, uključujući ranjive ili marginalizovane grupe.

MODEL PROPASTI

Presuda Evropskog suda pravde, inače, temelji se na slučaju dvojice tražilaca azila iz Bangladeša koji su bili pritvoreni u Albaniji i tvrdili su da bi povratak u Bangladeš bio nesiguran.

Ovakva odluka dolazi u trenutku kada su brojne evropske zemlje izrazile interesovanje za razvijanje vlastitih deportacionih šema sličnih italijansko-albanskoj. Iako je to partnerstvo, odnosno višemilionska investicija u centre za pritvor i "povratne centre" u zemlji koja nije članica EU, od strane nekih zemalja viđeno kao potencijalni model uspjeha, nedavno istraživanje Univerziteta u Bariju pokazalo je da je italijanska šema do sada koštala zemlju više od 74,2 miliona evra. U studiji se ova šema opisuje kao "najskuplji, najnehumaniji i najbeskorisniji instrument u istoriji italijanskih migracionih politika".

Italijanska premijerka Đorđa Meloni kritikovala je ovu odluku suda nazivajući je kratkovidom, rekavši da ona "slabi politike za borbu protiv masovne ilegalne imigracije i zaštitu nacionalnih granica". Prema ocjenama pojedinih analitičara, najnovija presuda Evropskog suda pravde trebalo bi da utiče na nove propise Evropske unije o azilu, koji bi trebalo da stupe na snagu u junu naredne godine, a kojima će se državama članicama ove zajednice omogućiti da kreiraju vlastite liste "bezbjednih" zemalja kako bi ubrzale i prebacile dio procesa azila van svojih granica. Interesantno, kao jedna od "bezbjednih" označeno je i takozvano Kosovo.

Ostaje da se vidi da li će tako biti i u praksi, pogotovo u Velikoj Britaniji, ali i Njemačkoj, koje su planirale da nakon što sklope "poslovne aranžmane", i na prostorima zapadnobalkanskih država otvore takozvane prihvatne of-šor centre za prijem nepoželjnih migranata, odnosno svojevrsne "parkinge". Početkom prošlog mjeseca NSRS usvojila je Deklaraciju o odbacivanju ovakvih i sličnih inicijativa i planova o uspostavljanju centara za migrante na teritoriji BiH, a pogotovo ne na prostorima Srpske. Jedino je tako nešto do sada prihvatilo samoproglašeno Kosovo.

EFEKAT BUMERANGA

Dekan Fakulteta za bezbjednost i zaštitu Slobodan Župljanin smatra da ova odluka suda ipak neće spriječiti pojedine evropske zemlje u njihovim naumima da se riješe nepoželjnih migranata, a što podrazumijeva i sklapanje poslovnih aranžmana sa pojedinim državama, što bi pratile i razne ucjene i politički pritisci, da se na njihovim prostorima izgrade prihvatni centri za migrante koji u njihovim zemljama budu proglašeni kao opasni ili nepodobni. Kako kaže, te iste zemlje i do sada su nebrojeno puta pokazale da ih ne interesuju međunarodno pravo i presude sudova, te da se prema njima, u zavisnosti od situacije, selektivno ponašaju.

- Kada države poput Njemačke ili, recimo, Velike Britanije nešto zamisle i projektuju, one od toga ne odustaju tako olako. Vjerujem da će nastaviti sa sprovođenjem svojih planova pa i da na prostorima Balkana izgrade te prihvatne kampove. Oni ove naše prostore doživljavaju kao nekakve na kojima živi neka niža rasa, kojoj se mogu nametnuti i ovakve odluke, pri tome ne brinući šta bi to moglo značiti za njihovu budućnost. U Evropskoj uniji odavno više ne stanuje demokratija i međunarodno pravo. Sve ovo vodi nestanku ove zajednice - smatra Župljanin.

Navodi i da danas možemo iz prve ruke vidjeti dokle ih je dovela njihova dosadašnja politika. Nekada su objeručke prihvatali migrante, želeći da poprave demografsku sliku, ali i da dobiju jeftinu radnu snagu, a sada im se to poput bumeranga vraća.

- Evropa više nikada neće biti ona stara. Nestaje ta civilizacija, kultura, običaji i način života, sve što ih je nekada krasilo i čime su se mogli ponositi. Od svega toga neće ostati ništa. I oni postaju svjesni tog problema, te ih žele umanjiti, odnosno izvesti i u druge države. Republika Srpska neće biti dio te geopolitičke igre - istakao je Župljanin. 

TAKSI ČAMCI

Inače, prema podacima Fronteksa, trenutno je najprometnija centralnomediteranska ruta te na nju otpada 39 odsto svih nelegalnih migracija. S druge strane, najveći pad ima takozvana zapadnobalkanska. To je koridor koji su do sada koristili migranti - da preko Turske i Grčke, a onda i prostora bivše Jugoslavije, stignu do neke od evropskih zemalja. Ona je  doživjela pad od 53 odsto.

Iz Fronteksa poručuju da se iza ovih brojeva i procenata kriju tragične ljudske priče, jer mnogi migranti preduzimaju opasna putovanja morem u pretrpanim, neispravnim brodovima rizikujući svoje živote da bi prešli more. Trenutno je najkritičnije u Velikoj Britaniji.

Više od  33.000 migranata pokušalo je da uđe u ovu državu u prvih šest mjeseci 2025. godine. To je uglavnom bilo zbog povoljnih vremenskih uslova, ali i svojevrsne inovacije - uvođenja "taksi čamaca" od strane snalažljivih krijumčara. Kako su saopštile nadležne službe koje se bave pitanjem migracija, ovo je inače  najbrži tempo dolazaka od početka evidencije 2018. godine.  Najčešće se radilo o državljanima Avganistana, Irana, Sirije, Eritreje i Sudana.

Prema podacima Fronteksa, migranti često plaćaju bandama krijumčara i po nekoliko hiljada evra, a suma ide i preko deset, da bi dobili kompletnu uslugu -  od prevoza i lažnih dokumenata pa do savjeta o korišćenju sistema azila. Jedna od ključnih usluga koje pružaju jesu morski prelazi, uglavnom na trošnim i neispravnim plovilima. U prvih šest mjeseci ove godine najmanje 760 migranata je izgubilo život na moru.

MAČ SA DVIJE OŠTRICE

Broj stanovnika EU tokom ove godine dostigao je rekord od 450 miliona, ali ne zbog rasta nataliteta - već je to rezultat povećanih migracija. Samo tokom prošle godine ova zajednica postala je mnogoljudnija za novih milion stanovnika iako je bio negativni prirodni priraštaj - broj umrlih iznosio je 4,82 miliona, dok je rođeno svega 3,56 miliona beba. Iako je plan pojedinih evropskih država da starenje stanovništva i manjak radne snage nadomjeste "uvozom" migranata kao što je to uradila Njemačka u vrijeme mandata kancelarke Angele Merkel, takva taktika se pokazala kao pogrešna, jer je ona izmijenila demografsku sliku Evrope i povećala stopu kriminaliteta.