Prijedlog Mađarske da pregovori o pridruživanju sa Srbijom pređu u narednu fazu danas je odbacila grupa zemalja EU, čime je onemogućeno da se obezbjedi neophodna jednoglasnost, rekle su diplomate za "Juronjuz".

Debata o tome je održana na sastanku ambasadora iza zatvorenih vrata.

Hrvatska, Estonija, Finska, Njemačka, Letonija, Litvanija, Holandija i Švedska bile su među zemljama koje su se usprotivile prijedlogu Mađarske, navodeći kao razloge stanje ljudskih prava u Srbiji, zategnute odnose sa Prištinom i, posebno, kontinuirano odbijanja Beograda da uvede sankcije Rusiji.

Države koje se protive mađarskom prijedlogu priznale su napredak koji je Srbija ostvarila u svojoj kandidaturi za članstvo, ali insistiraju da su "potrebni konkretni rezultati" prije nego što se krene naprijed.

Neimenovani diplomata rekao je za "Juronjuz" da je glavni razlog za zabrinutost među sagovornicima bio "upadljiv nedostatak usklađenosti Beograda sa spoljnom politikom EU, posebno kada je riječ o višestrukim sankcijama koje je blok uveo Rusiji zbog vojne operacije u Ukrajini".

Prijedlog, koji je podnijela Mađarska kao predsjedavajuća Savjeta EU, trebalo je da približi Srbiju otvaranju Klastera tri, koji obuhvata osam poglavlja koja se odnose na konkurentnost i ekonomski rast, kao što su oporezivanje, monetarna politika, zapošljavanje, carinska unija i naučna istraživanja.

Srbija je ranije "otključala" pet od ovih osam poglavlja, ali je Brisel promijenio pravila 2020. godine kako bi stvorio tematske klastere koji sada treba da budu otvoreni kao cjelina nakon ispunjavanja niza preliminarnih mjerila.

Prema mišljenju Evropske komisije, Srbija je ispunila kriterijume i tehnički je spremna da započne razgovore u okviru Klastera tri, ostavljajući konačnu odluku u rukama članica EU koje moraju jednoglasno da daju "zeleno svjetlo" za svaki korak procesa.

Do konsenzusa danas nije došlo nakon što je Mađarska, koja je nepokolebljivi zagovornik evropskih integracija Srbije, iznijela predlog o Klasteru tri.

Beograd je pod lupom i zbog sporazuma o slobodnoj trgovini sa Kinom, koji je stupio na snagu 1. jula i koji je odmah ukinuo 60 odsto carina između dvije zemlje.

Nejasno je kako bi država sa sporazumom o slobodnoj trgovini sa Kinom mogla da postane dio EU, pošto komercijalnu politiku bloka objedinjuje i određuje Brisel, prenosi "Juronjuz".