Nedavno istraživanje portala posao.ba pokazalo je da se, od preko 400 ispitanika, većina njih, odnosno, više od 80 odsto, našlo na meti nekog oblika diskriminacije.

„Da li ste udati i planirate li porodicu?“, „Da li  konzumirate cigarete ili alkohol?“, „Da li ste podstanar?“, „Da li živite s roditeljima?“, „Koji je stepen invaliditeta koji imate?“, „Da li imate dugove?“, „Koja je vaša seksualna orijentacija?”, “Koje je vaše političko stanovište?“, samo su neka od neprimjerenih pitanja na koja su morali da odgovore kako bi ostali u trci za dobijanje radnog mjesta.

Istraživanje, koje je rađeno unazad 3 mjeseca, pokazalo je da se 83 odsto ispitanika susrelo s oglasima gdje prednost imaju kandidati određene starosne grupe. S druge strane, u nekim oglasima naglasak se stavlja na prednost mlađim kandidatima, odnosno, kandidatkinjama, ili se izbjegavaju stariji od 50 godina.

Diskriminacija se javlja i prilikom razgovora za posao, pa se  kandidatima postavljaju pitanja koja se tiču njihovog bračnog statusa, planirane trudnoće i slično.

Pomenuto istraživanje pokazuje da se samo 19 odsto ispitanika nikada nije srelo s diskriminacijom na razgovoru za posao. Ovim istraživanjem je utvrđeno da se većina kandidata susrela s pitanjima o njihovom bračnom statusu i broju djece – 68 odsto, broju godina – 48 odsto, namjerama da osnuju porodicu i broj planirane djece – 41 odsto.
S druge strane, najveći broj ispitanika je u dobi od 31 do 40 godine života – 43 odsto,  26 do 30 godina – 20, 41 do 50 godina – 18, te od 18 do 25 godina – 11 odsto. Najviše ispitanika je sa završenim fakultetom – 40 odsto, sa završenim magisterijem ili doktoratom – 20, te sa završenom srednjom školom 28 odsto.

Erna Saljević, PR menadžerka kompanije “Kolektiv” i portala posao.ba, kaže da njihova služba za podršku korisnicima prilikom objave oglasa dodatno edukuje poslodavce, te im ukazuje na diskriminatorne odrednice oglasa, kako bi ih uklonili.
– Zajedno s poslodavcima pokušavamo stvoriti okruženje lišeno diskriminacije po bilo kakvoj osnovi. Još je dosta posla pred nama, ali osjete se pomaci ka boljem. Diskriminacija je teško dokaziva i veoma često građani nisu ni svjesni da su diskriminisani, kao ni poslodavci da je njihovo ponašanje diskriminatorsko, pogotovo kada su u pitanju oglasi za posao – kaže Saljević.

U banjalučkoj agenciji „Spektar“ naglašavaju da “normalni” poslodavci, odnosno kompanije, žele prije svega zadovoljne i motivisane  saradnike, bez kojih u današnjem poslovanju nema uspjeha.

– Sam pojam diskriminacije u postupku zapošljavanja za njih je irelevantan. Tamo gdje vjerovatno postoji diskriminacija u postupku zapošljavanja često imamo drugačije ciljeve u postupku selekcije. Restrikcijama i kaznenim mjerama za počinioce ovakvih djela dobićemo mnogo kvalitetnije radnike na važnim mjestima, te, na kraju, stvoriti efikasnije poslovno i životno okruženje – kaže direktor ove agencije Miroslav Vukajlović.

Prema njegovim riječima, poslodavce i kompanije najviše interesuje da im agencija na čijem je čelu pronađe motivisane radnike koji u načelu odgovaraju zahtjevima radnog mjesta, prije svega po pitanju očekivanih znanja, vještina i zahtijevanih kompetencija.

– U principu, ne postavljaju pitanja u vezi s privatnim životom kandidata – ističe Vukajlović.

Prevagnu lične karakteristike
Miroslav Vukajlović, direktor Agencije za posredovanje pri zapošljavanju „Spektar“, kaže da je sasvim moguće da lične karakteristike prevagnu prilikom odabira budućeg saradnika.

– E sad, da li se tim činom krši Zakon o radu RS, koji zabranjuje diskriminaciju u procesu zapošljavanja, teško je precizno utvrditi. Zakon nije eksplicitno predvidio sve moguće „prekršaje“, već se odredio kroz pojmove neposredne i posredne diskriminacije, a dozvolio mogućnost pravljenja razlike u odnosu na prirod posla i uslove pod kojim se obavlja – kaže Vukajlović.