Prijedlog tog zakona, o kojem će se izjašnjavati budući saziv vlasti u BiH, dolazi u vrijeme odluke Evropske komisije prema kojoj će posljednje pomjeranje kazaljki na časovnicima biti u martu 2019. godine poslije čega će svaka zemlja EU morati da odluči da li će ostati na ljetnom ili će vratiti na zimsko računanje vremena.

Prvo otvaranje rasprave o računanju vremena u BiH, kada odluka EU još nije bila zvanična, izazvalo je brojne dileme i pitanja kako će se odluka reflektovati na ovaj dio Balkana jer nije u EU, ali i ko je nadležan da se bavi tim pitanjima u BiH kako ne bi došlo do prenosa nadležnosti.

Direktor Instituta za mjeriteljstvo BiH Zijad Džemić je potvrdio da je pripremljena prva verzija zakona i da je u toku prikupljanje mišljenja nadležnih institucija.

Naglasio je da je trenutno na nivou BiH na snazi Zakon o računanju vremena koji je objavljen u “Službenom glasniku SFRJ” još 1982. godine.

- Novim zakonom definiše se zvanično vrijeme, upotreba zvaničnog vremena, način računanja i mjerenja vremena u komercijalne svrhe. Stari zakon iz osamdesetih godina ovu problematiku uopšte ne tretira -  rekao je Džemić i dodao da će nakon što kompletiraju mišljenja institucija materijal uputiti Savjetu ministara na usvajanje.

Zvanično vrijeme je u BiH, prema navodima u prijedlogu zakona koji sadrži 14 članova, srednjoevropsko vrijeme na koje se, kada je u pitanju ljetna šema, dodaje jedan čas.

U dijelu obrazloženja prijedloga je naglašeno da je ustavni osnov za njegovo donošenje sadržan u Ustavu BiH.

Član Ustavnopravne komisije u Predstavničkom domu Parlamenta BiH Momčilo Novaković (NDP) naglasio je da je u ovom momentu teško predvidjeti kakva sudbina čeka novi zakon o zvaničnom vremenu.

-  Aktuelni parlamentarni saziv je pokazao da se nešto što izgledalo neusaglasivo na kraju usaglasilo, a nešto što je izgledalo veoma lako nije usaglasilo. Teško je procijeniti, ali mislim da na tom pitanju ne bi trebalo biti ozbiljnih problema u pronalasku zajedničkog jezika - rekao je Novaković.

Na pojedine spekulacije da bi ova tematika mogla da zađe i u sferu prenosa nadležnosti, kaže da će, ako neko bude imao tu namjeru, ona teško proći kroz parlament.

Za sprovođenje zakona o zvaničnom vremenu, kako je navedeno, nisu potrebna dodatna finansijska sredstva, ali jesu kazne za one koji se ne budu pridržavali njegovih odredbi. Iznosi se kreću od 1.000 do 10.000 maraka za kršenje stavki koji se odnose na komercijalne usluge.

Usklađenost

Prijedlog zakona o računanju vremena u BiH je, naglasili su u Institutu, u skladu sa evropskim standardima. Riječ je, između ostalog, o direktivi iz januara 2001. godine o ljetnom računanju vremena i odlukama EU od prije četiri godine.