Zbog toga Hrvatsko udruženje poslodavaca od Vlade traži da se konačno primi reformi i omogući poslodavcima normalno poslovanje, poruka je koju su čelnici krovnog udruženja hrvatskih poslodavaca poslali javnosti.

– Situacija je došla do grla. Ove reforme koje se najavljuju nisu reforme, nego samo određene promjene, one neće omogućiti zadržavanje radne snage niti će plate zbog njih rasti. Reformi u Hrvatskoj nema – poručila je Gordana Deranja, predsjednica HUP-a.

Dodala je kako posla u Hrvatskoj ima više nego ikada, ali neka ko da ih radi. To znači, požalili su se poslodavci, da će morati odustajati od pojedinih poslova, a da bi mnogi zbog toga mogli završiti i u bankrotu, a posljedice će osjetiti i državna blagajna u koju će se slivati manje prihoda.

Problem s radnom snagom dodatno komplikuje otvaranje tržišta rada susjedne Slovenije, a 2020. i Austrije. Već sada, istakao je Zdravko Jelčić iz požeškog Spin Valisa, jedne od perjanica hrvatske drvne industrije, ta kompanija mjesečno ostaje bez u prosjeku pet radnika, koji odlaze da rade u inostranstvo.
Franjo Turek, predsjednik HUP-ovog Udruženja metalne industrije, požalio se na sporost birokratije prilikom uvoza radnika, dok je Tihomir Premužak, predsjednik HUP-ove podružnice Varaždin, istakao da je nekome ko živi na sjeverozapadu Hrvatske praktično svejedno putuje li na posao u Zagreb ili Maribor jer su im oba grada manje-više jednako udaljena.

Izlaz iz slijepe ulice poslodavci vide u poreskom rasterećenju za, na primjer, 13. platu i topli obrok, što bi poslodavcima omogućilo povećanje plata njihovim radnicima, kao i u liberalizaciji tržišta rada, odnosno slobodnom uvozu radne snage iz inostranstva u zavisnosti od potreba poslodavaca.

Dugoročno rješenje, pak, leži u pokretanju reformi koje bi smanjile upravni aparat i birokratizovanost, te sporost u donošenju odluka.