Prvi korak na tom putu povukli su nedavno na posljednjoj sjednici Predstavničkog doma Parlamenta BiH usvajanjem inicijative poslanika SDA Denisa Zvizdića kojom se obavezuje Savjet ministra BiH da u roku od 90 dana u parlamentarnu proceduru uputi Prijedlog zakona o popisu stanovništva, domaćinstava i stanova u BiH kako bi se popis mogao obaviti najkasnije do 2023. godine.

Zvizdićeva inicijativa usvojena je glasovima uglavnom bošnjačkih poslanika iz stranaka sa sjedištem u Sarajevu, dok su poslanici iz Republike Srpske, kao i poslanici HDZ-a BiH bili protiv ili suzdržani. U prvom krugu glasanja za inicijativu nije glasao nijedan srpski poslanik iz Republike Srpske, kao ni poslanici HDZ-a BiH, ali je usvojena u drugom krugu glasanja. Protiv je glasalo svih sedam prisutnih poslanika SNSD-a, Srpskog kluba i poslanik DNS-a Nenad Nešić, dok su poslanici SDS-a i PDP-a bili suzdržani, tako da je inicijativa usvojena zato što nije bilo potrebnih deset glasova iz RS protiv kako bi ona bila oborena.

Šefica Kluba poslanika SNSD-a u Predstavničkom domu Snježana Novaković Bursać kaže da njena stranka nije protiv zakona, ali ističe da je usvajanje samog zakona posljednja stvar u nizu stvari koje treba napraviti kako bi popis stanovništva 2023. godine bio obavljen kako treba, a njegovi rezultati bili prihvaćeni.

- Naravno da mi nismo protiv popisa, ali se u ovom slučaju krenulo naopako. Prvo je neophodno postići dogovor o stručnim stvarima i metodologiji, pa onda ići na pisanje zakona i njegovo usvajanje u parlamentu. Nažalost, politički predstavnici bošnjačkog naroda ne pokazuju nimalo sluha i želje za dogovorom o čemu svjedoči i činjenica da je inicijativa usvojena uprkos tome što za nju nisu glasali legitimni predstavnici druga dva naroda - kaže Novaković Bursać.

Imajući u vidu, nastavlja ona, koliko je i obimom i suštinom bilo primjedbi iz Republike Srpske na popis iz 2013. godine, potpuno pogrešno i pogubno je ponavljati iste ili slične stvari.

- Obradu podataka sa tog popisa pratile su brojne kontroverze i primjedbe, tako da bi zbog svih u BiH bilo najpametnije i najsvrsishodnije da se ovaj put stvari postave prvenstveno na stručne osnove kako bismo dobili valjane podatke - kaže Novaković Bursać.

Podsjećamo, Republika Srpska nije priznala rezultate popisa stanovništva BiH iz 2013. godine koje je objavila Agencija za statistiku BiH zbog metodologije obrade podataka, pri čemu je posebno sporno bilo pitanje o broju stalnih, odnosno rezidentnih stanovnika u BiH.

Tadašnja direktorica Zavoda za statistiku RS Radmila Čičković objasnila je da je “nešto ispod 200.000 osoba obuhvaćeno popisom i uvršteno u rezidentne stanovnike, a nije to trebalo biti”.

Prema tom popisu, Bošnjaka u BiH ima 50,11 odsto, a opšta je ocjena da je njihov osnovni cilj bio da popisnom akrobatikom pokažu da su natpolovično većinski narod u BiH. To je praktično potvrđeno, jer su bošnjački političari taj podatak od 2013. godine često koristili kao “argument” u političkoj borbi. Prema rezultatima iz 2013. godine, Srbi u BiH ima 30,78, a Hrvata 15,43 odsto. U odnosu na popis stanovništva iz 1991. godine, Bošnjaka je više za sedam odsto, Srba je manje za oko jedan odsto, a Hrvata za dva odsto manje u odnosu na 1991. godinu.

Hrvatska

Popis stanovništva u Hrvatskoj neće početi kako je planirano, 1. aprila, nego će biti odgođen, potvrdio je koordinator za popis stanovništva u Državnom zavodu za statistiku Damir Plesac.

On je rekao da je glavni razlog odgađanja virus korona, te da još ne znaju na koliko dugo će popis biti odgođen jer će to zavisiti od epidemioloških mjera i odluka Vlade i Sabora.