Društvo
06.03.2022.
11:17
Ovo su pravila strogog VASKRŠNJEG POSTA
Izvor: InfoBijeljina
0
Podijeli
Sutra počinje Veliki vaskršnji post, koji je najstroži post.
Za one koji poštuju pravila tipika, u skladu sa SPC i dogovorom sa sveštenim licima, prva tri dana ovog posta u ponedjeljak, utorak i srijedu ništa se ne jede. Odricanje od tjelesnih zadovoljstava obuhvata vrijeme stradanja Hristovog i njegovog razapinjanja na Časni krst.
Post u pravoslavnoj duhovnosti zauzima veoma važno mjesto i bez njega nema napretka ni u jednoj hrišćanskoj vrlini. U davnoj prošlosti, pojam posta obuhvatao je potpuno uzdržavanje od bilo kakve hrane, da bi kasnije poprimio smisao uzdržavanja od jedne vrste hrane koja se naziva „mrsnom", tj. onom koja u sebi sadrži masnoće životinjskog porijekla, ali, u određenim periodima i od hrane koja je spremana na biljnim masnoćama.
Tako u čisto posnu hranu spadaju: hljeb, povrće, voće i razni drugi plodovi. Posebnu vrstu posta predstavlja „suhojedenje", koje podrazumijeva upotrebu samo nekuvane, dakle suve posne hrane.
Osnovni cilj posta jeste očišćenje duše i tijela od tjelesnih i duševnih strasti, kao i proslavljenje Boga i njegovih svetih. Pravi post, dakle, ima dvije strane, tjelesnu i duhovnu i sastoji se kako u uzdržanju od mrsne hrane tako i u uzdržavanju od rđavih misli, želja i dijela, umnožavanju molitava, dobročinstava i vršenju svih evanđelskih vrlina.
Post je neraskidivo povezan sa milostinjom i zato nas stari hrišćanski pisci uče da višak novca koji uštedimo na umjerenoj ishrani u periodu posta možemo da udijelimo kao milostinju siromašnim i bolesnim te tako uskrativši suvišno tijelu darujemo potrebno duši.
Veliki ili Vaskršnji post je najvažniji posni period u toku godine. NJegov osnovni zadatak jeste da nas tjelesno i duševno pripremi za praznik Vaskrsenja Hristovog. To je ujedno i najstrožiji post Crkve i obavezan je za sve hrišćane.
U vrijeme ovoga posta uzdržavamo se od mesa, jaja, sira, mlijeka, dakle hrane sa životinjskim masnoćama. Vino i ulje dozvoljeni su samo subotom i nedeljem, ali i na dan sv. četrdesetorice mučenika, dok se riba može koristiti samo na Blagovijesti i Cvijeti. Svim ostalim danima posti se „na vodi", a pogotovo strogo sredom i petkom.
Po slabosti se u nedjeljne dane osim srede i petka može koristiti ulje, ali sa posebnim blagoslovom duhovnika ili parohijskog sveštenika. Prva tri dana prve nedelje Velikog posta od starine se poste posebno strogo.
To isto vrijedi za poslednju nedjelju posta koju postimo „na vodi", osim Veliki Četvrtak na koji koristimo na ulje i vino. Na Veliki Petak se uzdržavamo od jela i pića sve do iznošenja plaštanice, dakle do 3 sata popodne, posle čega se uzima lagan obrok „na vodi". Takođe strogo postimo i Veliku Subotu kao jedinu posnu subotu u toku godine.
Vaskršnji post traje sedam nedjelja ili 48 dana i najduži je post u pravoslavnom kalendaru. Narod ga naziva još i Časni zato što obuhvata vrijeme stradanja Isusovog i njegovog razapinjanja na Časni krst, a Vaskršnji jer se post završava praznikom vaskrsnuća.
Post u pravoslavnoj duhovnosti zauzima veoma važno mjesto i bez njega nema napretka ni u jednoj hrišćanskoj vrlini. U davnoj prošlosti, pojam posta obuhvatao je potpuno uzdržavanje od bilo kakve hrane, da bi kasnije poprimio smisao uzdržavanja od jedne vrste hrane koja se naziva „mrsnom", tj. onom koja u sebi sadrži masnoće životinjskog porijekla, ali, u određenim periodima i od hrane koja je spremana na biljnim masnoćama.
Tako u čisto posnu hranu spadaju: hljeb, povrće, voće i razni drugi plodovi. Posebnu vrstu posta predstavlja „suhojedenje", koje podrazumijeva upotrebu samo nekuvane, dakle suve posne hrane.
Osnovni cilj posta jeste očišćenje duše i tijela od tjelesnih i duševnih strasti, kao i proslavljenje Boga i njegovih svetih. Pravi post, dakle, ima dvije strane, tjelesnu i duhovnu i sastoji se kako u uzdržanju od mrsne hrane tako i u uzdržavanju od rđavih misli, želja i dijela, umnožavanju molitava, dobročinstava i vršenju svih evanđelskih vrlina.
Post je neraskidivo povezan sa milostinjom i zato nas stari hrišćanski pisci uče da višak novca koji uštedimo na umjerenoj ishrani u periodu posta možemo da udijelimo kao milostinju siromašnim i bolesnim te tako uskrativši suvišno tijelu darujemo potrebno duši.
Veliki ili Vaskršnji post je najvažniji posni period u toku godine. NJegov osnovni zadatak jeste da nas tjelesno i duševno pripremi za praznik Vaskrsenja Hristovog. To je ujedno i najstrožiji post Crkve i obavezan je za sve hrišćane.
U vrijeme ovoga posta uzdržavamo se od mesa, jaja, sira, mlijeka, dakle hrane sa životinjskim masnoćama. Vino i ulje dozvoljeni su samo subotom i nedeljem, ali i na dan sv. četrdesetorice mučenika, dok se riba može koristiti samo na Blagovijesti i Cvijeti. Svim ostalim danima posti se „na vodi", a pogotovo strogo sredom i petkom.
Po slabosti se u nedjeljne dane osim srede i petka može koristiti ulje, ali sa posebnim blagoslovom duhovnika ili parohijskog sveštenika. Prva tri dana prve nedelje Velikog posta od starine se poste posebno strogo.
To isto vrijedi za poslednju nedjelju posta koju postimo „na vodi", osim Veliki Četvrtak na koji koristimo na ulje i vino. Na Veliki Petak se uzdržavamo od jela i pića sve do iznošenja plaštanice, dakle do 3 sata popodne, posle čega se uzima lagan obrok „na vodi". Takođe strogo postimo i Veliku Subotu kao jedinu posnu subotu u toku godine.
Vaskršnji post traje sedam nedjelja ili 48 dana i najduži je post u pravoslavnom kalendaru. Narod ga naziva još i Časni zato što obuhvata vrijeme stradanja Isusovog i njegovog razapinjanja na Časni krst, a Vaskršnji jer se post završava praznikom vaskrsnuća.