To sa sobom donosi brojne prednosti: cjelogodišnjim orezivanjem stabla ostaju zdrava, dobijaju na vitalnosti, pokazuju dobar rast, a u krošnju dospijeva više svjetla i vazduha. Sve to ima pozitivan uticaj na kvalitet ploda, a dovoljnim prozračivanjem krošnje sprečavaju se gljivična oboljenja i štetočine.

Do kada nije kasno orezivati voćke?

Odgovor na ovo pitanje zavisi od vrste voća koje želite orezati, kao i od klimatskih uslova i drugih faktora koji utiču na rast i razvoj vašeg voćnjaka. Najbolje vrijeme za orezivanje voća je tokom zime, kada se voćke nalaze u stanju mirovanja.

Klasično orezivanje voćaka obavlja se zimi. Razlog tome su faze rasta. Zimi se hranjive materije povlače u korijenje, a zatim se u proljeće slijevaju u grane i tamo potiču nove pupoljke. Neposredno prije njihovog izbijanja, u kasnu zimu, bolje zarastaju mjesta rezova na voćki. Smanjuje se rizik od infekcije. U svakom slučaju, temperatura kod orezivanja ne bi trebala biti ispod  -4 °C.

Vrijeme za orezivanje različitih vrsta voćaka se razlikuje. Koštunjičave voćke, kao što su stabla jabuka, krušaka i šljiva orezuju se, u pravilu, tokom razdoblja vegetacije između. Mlada stabla koštunjičavog voća trebala bi se prvih godina orezivati tek krajem februara/početkom marta, budući da je mlado stablo još prilično osjetljivo na jaki mraz.

Za voćke koje sazrijevaju u proljeće (npr. kajsije, breskve, trešnje), najbolje vrijeme za orezivanje je nakon što prođe opasnost od mraza, obično krajem februara ili početkom marta. Ovo će pomoći u podsticanju rasta novih pupoljaka i osigurati zdrav rast voćke.

Za voćke koje sazrijevaju u kasno ljeto (npr. jabuke, kruške), najbolje vrijeme za orezivanje je nakon što prođe opasnost od smrzavanja, obično u ranu zimu.  Ovo će pomoći u podsticanju rasta novih pupoljaka i osigurati zdrav rast voćke, ali i osigurati da će se voćka oporaviti od orezivanja prije nego što počne rasti voće.

U svakom slučaju, preporučljivo je provjeriti specifične upute za orezivanje za vašu vrstu voća, jer neke vrste voća mogu zahtijevati drugačije postupke orezivanja ili različite vrijeme orezivanja, piše Agromedia.

Pravilno orezivanje

Za dobre prinose i prozračne krošnje voćaka potrebno je redovno vršiti rezidbu grana.

Ključ uspjeha za bolji prinos voća po stablu jeste  redovna ali i pravilna rezidba.

Počećemo od jedne grane. Jedno od ključnih pravila za rezidbu je da uvijek orezujete grane neposredno iznad pupoljaka, koje će se naknadno transformisati u nove izdanke. Zbog toga je vrlo važno paziti u kojem smjeru pupoljci “gledaju”, jer će u budućnosti u istom smjeru rasti novi pupoljci. Prikraćivanje ljetorasta treba izvršiti neposredno iznad pupoljka, 2-3 mm, sa blago zakošenim rezom prema sredini pupoljka. Na primjer, ako želite oblikovati krunu samostojećeg grma, grane treba podrezati blizu pupova, koji su orijentisani prema van kako bi otvorili središte.

Na šta posebno treba obratiti pažnju pri orezivanju?

1. Prislonite makaze uz pupoljke. Ako je udaljenost od pupoljaka prevelika, drvo će se osušiti do sljedeće tačke  vegetacije. Na tom odumrlom drvetu se onda teško može stvoriti svježi pupoljak. Stoga rez treba biti na udaljenosti od oko 1 do 3 milimetra od pupoljaka okrenutih prema vani.

Pokušajte ne ostavljati nikakve okrajke, jer mrtvo drvo daje hranjivu podlogu za trulež i plijesan. Odvojite, ako je moguće, grane uvijek što je bliže moguće „prstenu grane“, ali tako da se ona ne povrijedi.

Orezujte velike grane u etapama. Na taj način izbjegavate da se kori drveta nanese veća šteta ili da se grane nekontrolirano lome. Na samom kraju, okrajak bi se trebao pažljivo odvojiti od „prstena grane“.

Pazite na skraćivanje osnovnih grana na istu visinu. Klasična krošnja voćke ima u najboljem slučaju oblik piramide i sastoji se od središnjeg izbojka i tri do četiri glavne grane koje rastu sa strane. Tokom prvih godina rasta posebno je važno da se osnovne grane skraćuju na istu visinu. Sve osnovne grane moraju imati otprilike istu visinu, središnji izbojak bi trebao biti oko 20 centimetara duži.

Odstranite vodenaste izdanke već u rano proljeće. Ako obavite jaču rezidbu, na gornjoj strani izbojka dolazi do stvaranja često mnogobrojnih vodenastih izdanaka. Na vrijeme ih otrgnite, jer tako će rane zamiriti još prije zime.

Ne zaboravite dovoljno zalijevati voćke. Prije svega, nakon razdoblja mraza zimi, stabla hitno trebaju vodu, budući da u prethodnom periodu nisu mogle primiti dovoljnu količinu iz smrznutog tla. Pored novih nasada trebali biste, prije svega, dodatnim količinama vode zalijevati starija stabla breskve, nektarina, badema i kajsija.

U nastavku teksta pročitajte kako u tri koraka pravilno orezati stabla jabuke, kruške, dunje, kajsije, breskve, šljive i višnje.

Prvi korak – Čišćenje

Počnite sa orezivanjem grana koje su se osušile tokom godine i koje su oštećene ili slomljen. Uklonite i one mladice koje rastu direktno iz stabla drveta.

Takve mladice često nemaju veze sa plodom, već su izdanak podloge na koju je kalemljeno voće. Grane koje rastu pravo u visinu treba delimično odrezati kao i izdanke koji se povijaju ka stablu, odnosno imaju smer ka unutrašnjosti krune.

Drugi korak – Prorjeđivanje

Cilj prorjeđivanja je da omogućite da svjetlost i vazduh mogu podjednako da dopru do svih listova. Na taj način smanjuje se mogućnost širenja biljnih bolesti i štetnih insekata.

Najprije uklonite neke od grana koje rastu nadole, ali i sve one koje se gusto ukrštaju i preklapaju sa drugim granama. Preporučljivo je da nakon toga pregledate cijelu biljku.

Orežite krunu što skadnije tako da napravite ravnomjernu gustinu grana. Trebalo bi da svako stablo oblikujete na sličan način da bi sve voćke izgledale jednako.

Na mjestima gdje se grane račvaju savjetuje se da ostavite one grane koje su najzdravije. Takođe, vodite računa da ugao između dvije grane bude oko 70 stepeni. Ako ugao ostane preveliki, postoji mogućnost da se grane slome pod teretom ploda. S druge strane, ako ostavite previše oštar ugao, neće biti dovoljno vazduha tokom vegetacije.

Nastavite sa rezanjem dok prostor oko svake grane ne bude između 15 i 30 centimetara. Bitno je da svaka grana ima dovoljno vazduha i prostora da se razvija. Kao i kod čišćenja, orezujte ravno sve do glavne grane ili stabla.

Ne ostavljajte čiste, ravne grane duže od 30 centimetara bez ijedne bočne grane ili račve. Računa se da je 30 centimetara godišnje dovoljna dužina prirasta.

Treći korak – Friziranje

Treći korak je najlakši, jer tada vaše voćke dobijaju „novu frizuru“. Trebalo bi da počnete sa spoljne strane i da režete ka stablu. Cilj je da grane postanu deblje i kraće. Stručnjaci savjetuju da se ovakvim rezanjem sprečava lomljenje grana od težine ploda i da tada drvo luči hormone u donjem dijelu krošnje. Tako drvo daje veći prinos i ne ide u visinu i širinu.

Kako orezati borovnicu i aroniju

Cilj friziranja je da se oreže 20 do 30% prošlogodišnjeg rasta drveta. Prošlogodišnji rast može da se prepozna po grubljoj kori i debljini grane. Bitno je da vodite računa gdje ćete da napravite rezove. Najbolje je da režete od 5 do 8 milimetara iznad pupoljka koji vam po položaju i pravcu odgovara.

Dodatni savjeti

– Postarajte se da vam makaze za rezanje budu oštre. Možete ih sami naoštriti.

– Da biste izbjegli širenje bolesti, dezinfikujte makaze alkoholom.

– Orezano drvo pravilno uklonite ili odložite kako biste spriječili širenje bolesti na zdrave delove.

– Presjeke deblje od 5 centimetara premažite voskom za kalemljenje.

– Neposredno poslije rezidbe treba odraditi zimsko prskanje voćaka.

Pravi alat za orezivanje voćaka

Kod odabira pravog alata, prije svega, obratite pažnju na sljedeće napomene. Važne su dvije stvari: alat vam treba olakšati posao i stablo se ne smije povrijediti. Kako se grane prilikom orezivanja ne bi zgnječile ili otkinule, važno je odabrati kvalitetan alat. Pored makaza za grane možete koristiti i našu vrtnu akumulatorsku pilu  GTA 26 koja je savršeno prikladna za orezivanje voćaka.