Duško Vejnović, predsjednik Udruženja nastavnika i saradnika Univerziteta u Banjaluci, juče je povodom Svjetskog dana borbe protiv siromaštva izjavio da problem siromaštva u BiH treba rješavati ekonomskim i socijalnim reformama.

"Najosjetljivije kategorije u BiH su djeca, kojih oko 100.000 odlazi na spavanje bez večere, odnosno gladno", istakao je Vejnović.

Vejnović je izjavio i da su "pogrešni statistički podaci da se u BiH posljednjih godina smanjuje siromaštvo".

"Svake godine se sve više ljudi javlja za pomoć i svakodnevno dobijamo na desetine apela za pomoć, a mi smo samo jedna od humanitarnih organizacija na području BiH, tako da vjerujemo da je toga sve više. I nismo svjesni koliko toga zapravo ima, a kada odemo u neke malo udaljenije krajeve ili u neke ruralne sredine, to siromaštvo je poprilično primjetno", kazala je za "Nezavisne" Maja Arslanagić, PR Udruženja "Pomozi.ba".

Kako je istakla, ovo udruženja stanovnicima pomaže uglavnom kroz prehrambene i higijenske pakete.

"Svaki dan pripremamo oko 500 obroka koje nosimo na vrata ljudima koji, pored toga što nisu finansijski obezbijeđeni, oni su i stariji, bolesni, iznemogli ili nepokretni i nisu u mogućnosti da odu do javne kuhinje", navela je Arslanagićeva.

Kako je dodala, ovo udruženje ima i projekat užine, kojim su obuhvaćena djeca iz ruralnih dijelova BiH, a roditelji tih mališana, ističe, nisu u mogućnosti mjesečno obezbijediti 10 KM, koliko je potrebno da bi njihova djeca imala užinu u školi.

"Mi trenutno obezbjeđujemo oko 1.500 mališana", istakla je Arslanagićeva.

Komentarišući siromaštvo u BiH, Arslanagićeva je navela da ovdje nije situacija kao npr. u Sudanu ili Jemenu, gdje ljudi doslovno umiru od gladi, ali je svakako teška i nezadovoljavajuća.

"Mi imamo tu neku vrstu socijalne zaštite u smislu merhameta, javnih kuhinja, evo i mi kao udruženje radimo na tome, ali je situacija teška", dodala je Arslanagićeva.

Veselinka Trobok, koordinator za mlade Crvenog krsta Republike Srpske, kazala je da je iz dana u dan sve više ljudi kojima je potrebna pomoć.

"To možemo konstatovati prema našim iskustvima s obzirom na to da je sve više ljudi koji su u stanju socijalne potrebe, koji nam se obraćaju za pomoć, kako nama kao republičkoj instituciji, tako i opštinskim i gradskim organizaicijama", kazala je Trobokova.

Navela je da su dosta ugroženi stariji ljudi koji imaju jako niske penzije ili oni koji nemaju nikakva primanja.

"Ima ih mnogo i uvijek im je potrebna neka pomoć i dobro im dođe paket hrane i higijene i sve ono što im mi  možemo pružiti", rekla je Trobokova.

Dragan Gnjatić, predsjednik Sindikata obrazovanja, nauke i kulture RS, juče je takođe ukazao na težak položaj socijalnih kategorija stanovništva, osoba sa invaliditetom, nezaposlenih građana, demobilisanih boraca i djece.

Prema posljednjoj anketi Agencije za statistiku BiH, pola miliona stanovnika BiH, odnosno preko 170.000 domaćinstava bili su ispod praga relativnog siromaštva u 2015. godini, dok organizacije koje se bave humanitarnim radom tvrde da se broj siromašnih iz dana u dan povećava.

Prema podacima ove agencije, 2018. godine  jedan od oblika socijalne zaštite primalo je preko pola miliona stanovnika, tačnije 549.546 korisnika, od čega 129.673 maloljetnih korisnika i 419.873 punoljetnih korisnika.