Odlazeća američka administracija proširila mjere sankcija na Zapadnom Balkanu
Odlazeći predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Džo Bajden potpisao je izmjene i dopune izvršnog naloga koje proširuju mjere sankcija protiv pojedinaca i grupa „uključenih u destabilizaviju“ aktivnosti u zemljama Zapadnog Balkana.
Kako javlja Kliks, razlozi za izmjene i pojačanje sankcija su odgovor na kontinuirane pokušaje pojedinaca i grupa da naruše postratne sporazume i institucije, te da ugroze stabilnost i bezbjednost regiona.
U fokusu su, između ostalog, aktivnosti koje, kako se navod "ugrožavaju mir, sigurnost, stabilnost ili teritorijalni integritet država Zapadnog Balkana, narušavaju demokratske procese i institucije, krše ili ometaju implementaciju međunarodnih sporazuma kao što su Dejtonski mirovni sporazum, Ohridski okvirni sporazum, Prespanski sporazum, te Rezolucija 1244 Savjeta bezbjesnosti Ujedinjenih nacija, uključuju ozbiljna kršenja ljudskih prava, podrazumijevaju korupciju na visokom nivou, uključujući zloupotrebu javnih resursa i podmićivanje".
Bajden je naglasio da su ove mjere ključne za očuvanje mira i stabilnosti u regiji, ali i za zaštitu demokratskih procesa koji su rezultat višegodišnjih međunarodnih napora u postratnom periodu.
Izmjene izvršnog naloga omogućavaju američkim vlastima blokiranje imovine i interesa u vezi s osobama koje su odgovorne za ove aktivnosti, bilo direktno ili indirektno.
Sankcije će obuhvatiti:
pojedince koji podrivaju međunarodne mirovne i sigurnosne napore,
državne zvaničnike ili članove vlada koji se bave koruptivnim praksama,
vođe ili članove organizacija uključenih u destabilizirajuće aktivnosti,
članove porodica sankcionisanih osoba, uključujući supružnike i punoljetnu djecu,
finansijske, tehnološke ili materijalne saradnike ovih pojedinaca.
Izmjene naglašavaju važnost dosljedne implementacije ključnih međunarodnih sporazuma i pravnih mehanizama koji su osigurali stabilnost u Zapadnom Balkanu nakon sukoba devedesetih godina.
Ovi sporazumi, uključujući Dejtonski sporazum, Ohridski okvirni sporazum i Prespanski sporazum, postavljeni su kao temelji za regionalni mir, saradnju i demokratizaciju.
Bijela kuća ističe da je ovo „nastavak dugogodišnje posvećenosti SAD jačanju vladavine prava, demokratije i bezbjesnosti".
Kako je navedeno, glavna razlika između nove izmjene i prethodne uredbe odnosi se na proširenje obima sankcija, precizniju definiciju ciljanih aktivnosti i osoba, te dodatne korake u implementaciji sankcija.