Običaji na Tucindan: U domove stiže blagostanje ako uradite ove tri stvari
Izvor: InfoBijeljina
×
0
Podijeli
FOTO: vojvodinauzivo
Pravoslavna crkva danas obilježava Tucindan, narodni praznik koji se uvijek proslavlja 5. januara, odnosno dva dana pred Božić, vrijeme kada se tradicionalno vraćaju dugovi da čovjek ne bi bio dužan sve do sljedećeg Božića.
Tucindan – praznik na koji se kolje i priprema pečenica za Božić nazvan je tako jer se tog dana životinja za pečenje prvo tukla ušicama sjekire preko grudvice soli u platnenoj vrećici stavljenoj na njeno čelo, pa se onda tako ošamućena klala.
Za pečenicu koja se nekada nazivala “božnjićara” obično se kolje mlado svinjče ili jagnje, a ima ljudi koji zakolju i ćurku, gusku ili kokošku.
Pečenica koja se sprema za Božić doprinosi sreći i blagostanju kuće u kojoj se kolje. Svinjče ili ovca ubijaju se do podneva, dok dan ne napreduje, a na mjestu gdje će biti ubijene prethodno se položi slama.
Djeca se ne smiju kažnjavati
Na Tucindan se djeca ne smiju tući, zato što im mogu izaći čirevi.
Ako neko nekog i slučajno udari, taj udareni mora brzo da izgovori: Ćiri, miri da imaš dvadesetčetiri.
Spremanje kuće za Božić
Od Tucindana počinje i spremanje kuće za Božić. Domaćica priprema brašno za miješenje, posudu sa zrnevljem žita, menja slamu u gnijezdima za živinu, pribavlja suve šljive, smokve, orahe, novčiće i bombone koje će na Badnje veče prosuti po slami rasutoj u kući, a koje će djeca pokupiti pijučući.
Na taj dan, prema vjerovanju, ništa se ne smije davati, niti iznositi iz kuće, ali je zato tada neophodno vratiti sve dugove, da domaćin ne bi bio dužan do sljedećeg Božića.
Večera na podu
U pojedinim krajevima na Tucindan se večera na podu, nikako za stolom, i glava kuće mora sjediti okrenuta prema istoku. Prvo se postavljaju so i bijeli luk, a onda hljeb, pasulj, kupus, riba i ostala posna hrana.