U centru srpske poljoprivrede u Novom Sadu nalazi se Istraživačko-razvojni institut "Bio sens", koji se bavi primjenom informacionih tehnologija u biosistemima. Posebna grupa njegovih naučnika bavi se stvaranjem novih tehnologija, to je "Grupa za otkrivanje znanja".

Oni koriste sofisticiranu tehnologiju, satelitske slike, slike dronova, termalnih i hiperspektralnih kamera da bi odgovorili na jednostavna pitanja — koje sjeme posijati, koliko i kada da se đubri zemljište, na kojim dijelovima više, na kojim manje. Tako pomažemo poljoprivrednicima da povećaju prinose, da imaju kvalitetnije proizvode i veći profit, objašnjava mladi naučnik Oskar Marko.

"Kao što ljudsko oko vidi u tri kanala osnovne komponente svetlosti, crvenu, plavu i zelenu, tako i ove kamere vide u nekoliko stotina kanala. Mnogi od njih nisu vidljivi ljudskom oku, jer su u termalnom ili infracrvenom domenu. Ti kanali su veoma bitni za poljoprivredu, jer možemo da otkrijemo da li biljke treba navodnjavati, đubriti i da li možda postoje biljne bolesti protiv kojih treba delovati pesticidima", kaže Marko za "Sputnjik".

Pored onih koji su zaduženi za istraživanje u oblasti informacionih tehnologija, u timu su i stručnjaci drugih profila, eksperti iz oblasti biologije, meteorologije, njih dvadesetoro.

"Grupa za otkrivanje znanja", naučnici koji u prosjeku imaju 28 godina, razvili su digitalnu platformu "Agro sens".

"Poljoprivrednici mogu da se besplatno registruju i pronađu neke od domaćih tehnologija koje su objavili naučni časopisi, koje su dostupne za korišćenje", kaže Marko.

"Među našim tehnologijama izdvojio bih obradu senzorskih podataka, ali i obradu satelitskih podataka, na kojoj prikazujemo određene satelitske vegetativne indekse, koji poljoprivrednicima daju sliku o tome kako njihovi usjevi rastu i da li im je potrebna neka aktivnost da bi se pospješio rast", dodaje on.

Platforma je lansirana prije nešto više od godinu dana, a sada već ima više od deset hiljada korisnika koji su u nju unijeli informacije o oko trideset hiljada njiva. Među njima su mali proizvođači, ali i velike poljoprivredne kompanije.

Uspjh istraživanja dobio je potvrdu u svijetu. Novosadski Institut "Bio sens" osvojio je pobjedničko mjesto na prestižnom takmičenju u Keniji svojim inovativnim rješenjem za smanjenje gladi u Africi. Među 130 ekipa prošli su u dalje takmičenje, istraživanje za koje su dobili sto hiljada dolara.

Inicijativu globalnih razmjera pomogle su istraživačke institucije, vlade ekonomski razvijenih zemalja, a među finansijerima je i fondacija Bila Gejtsa. Rješenje srpskih naučnika Oskara Marka, Sanje Brdar i Gordana Mimića, oduševilo je stručnjake, jer može da pomogne poljoprivrednicima samo na osnovu pametnog izbora sjemena.

"Žiriju se svidela naša ideja zato što ne zahteva nikakva dodatna ulaganja. Ona se tiče pametnog izbora semena za određeno zemljište i klimatske parametre koji vladaju na afričkim njivama. Dajemo preporuku poljoprivredniku koji hibrid kukuruza da seje i u kolikom procentu, kako da izbegne rizik. To je jedna od metoda povećanja prinosa koja ne zahteva ulaganja ni u pesticide, ni u đubrivo, ni u mehanizaciju", objašnjava Marko.

Novac koji su mladi stručnjaci dobili uložiće u dalji razvoj svog originalnog rješenja. Za godinu dana slijedi druga faza takmičenja u kojoj se od pet biraju dvije ekipe koje će nastaviti da razvijaju prototip i omasove njegovo korišćenje na najsiromašnijem kontinentu.