„Pržiti se na 40 stepenia na suncu? Ovaj put to ne dolazi u obzir! Idemo na planinarenje u Norvešku!" - Na slične ideje dolazi sve više ljudi širom Evrope.

Ipak, je li to već jasan turistički trend prema kojem, s obzirom na sve toplija ljeta, ljudi radije biraju odmore na hladnijim mjestima, ili samo prolazna marginalna pojava? Ovaj fenomen već ima ime – „Coolcation". Međutim, velikim turističkim operaterima teško je uočiti jasan trend. Jer želja za putovanjem na jug ipak ne jenjava. Ljetne rezervacije za Španiju, Tursku, Grčku ili Hrvatsku stabilne su još od pandemije korona virusa, a turisti očito nisu odustali od takvih putovanja ni zbog viših cijena.

„'Coolcation' se posljednje dvije godine spominje kao navodni novi trend – ali prihodi u tom segmentu još su uvijek vrlo niski, naročito u poređenju sa klasičnim ljetovanjima na plaži u zemljama južne Evrope“, navodi najveći njemački turoperator TUI, piše DW.

„Nordijske zemlje zaista jesu u trendu", potvrđuje i konkurentski DERTOUR. „Ali ne u toj mjeri da preuzimaju primat od toplih destinacija za kupanje, niti da putnici masovno preusmjeravaju svoj ljetni odmor u hladnije krajeve."

Turistički operateri takođe ističu da zemlje sjeverne Evrope nisu klasične destinacije za paušalne paket-aranžmane, prenosi Večernji.hr.

„Hotelska infrastruktura drugačija je nego u ljetovalištima na Sredozemlju, a odmor u nordijskim zemljama više pripada sferi individualnog turizma“, kažu iz DERTOUR-a. Posebno Skandinaviju češće posjećuju turisti koji dolaze vlastitim automobilom i ne koriste usluge turoperatera.

Može li nauka reći nešto više o ovom navodnom trendu? Dosadašnje ankete još uvijek ne daju jasnu sliku. Istraživači ističu da se obrasci putovanja obično mijenjaju dugoročno.

„Znamo da su turisti vrlo vjerni svojim omiljenim destinacijama i da čak i nakon katastrofa često ponovno putuju na ista odredišta“, objašnjava stručnjak za turizam Harald Zeiss s Visoke škole za turizam Harz u Vernigerodeu.

„Ali, primjećujemo da se rezervacije više ne rade dugo unaprijed, već kratko prije putovanja – zbog političkih kriza, ali i klimatskih uslova.“Posebno stariji ljudi pokazuju osjetljivost i sklonost izbjegavanju ljeta, pa radije putuju u predsezoni ili postsezoni.

Iako se još ne može govoriti o naučno potvrđenom trendu, Zeiss kaže: „Polazim od pretpostavke da će se dosadašnji obrasci putovanja i rezervacija mijenjati s obzirom na rastuće temperature.“

Stručnjaci se često pozivaju na EU-studiju iz 2023. godine koja je analizirala povezanost klimatskih uslova i turističkih tokova. Međutim, ta se studija u velikoj mjeri temelji na pretpostavkama o ponašanju turista, a ne na reprezentativnim anketama.

Studija predviđa velike promjene u turizmu i razne „klimatske" scenarije.

„Sjeverne regije profitiraće od klimatskih promjena, dok će južne biti suočene sa znatnim padom potražnje za turističkim destinacijama“, navode istraživači iz EU.

No, jedna novija EU-studija iz decembraa prošle godine pokazuje da tople obale juga Evrope u zimskim mjesecima privlače sve više turista. Iz toga se može zaključiti da dolazi do određene sezonske preraspodjele turističkih tokova prema jugu, što je s aspekta održivosti poželjno.

Sve je više pokazatelja da anegdote i utisci iz privatnog okruženja nisu bez osnove – njemački turisti sve češće razmišljaju o putovanjima u hladnije krajeve. Jedan od pokazatelja tog trenda mogao bi biti i porast broja rezervacija u obrnutom smjeru – dakle dolazaka turista sa vrućeg juga na hladniji sjever Evrope. Tako južnonjemačka regija Hohšvarcvald posljednjih nekoliko godina bilježi sve više posjetilaca iz južne Evrope, posebno iz Španije, koji bježe od ljetne žege u vlastitoj zemlji.