Naime, preduzetnici su u više navrata tražili izmjenu Zakona o porezu na dohodak i da ukupan godišnji prihod malog preduzetnika, umjesto dosadašnjih 50.000 KM, bude povećan na iznos od 100.000 KM. Vlada im je udovoljila i podigla prag, ali su "usput" stigle i druge izmjene zakona.

"Na osnovu Analize politike oporezivanja samostalne djelatnosti, koju je uradilo Ministarstvo finansija, zaključeno je da postoje opravdani razlozi da se proširi broj samostalnih zanimanja koja po svojoj prirodi i jesu posebne profesionalne ili intelektualne usluge, te da se oporezuju prema stvarno ostvarenom dohotku, odnosno prema ekonomskoj snazi", saopštili su iz Vlade Republike Srpske.

Oporezivanjem prema ekonomskoj snazi, koje je propisano Ustavom Republike Srpske, dodaje se, oporezovani su svi redovni preduzetnici i pravna lica koji obavljaju iste djelatnosti (10 odsto na osnovicu koja predstavlja razliku prihoda i rashoda).

"U predloženom zakonu, paralelno s udovoljavanjem zahtjevima za podizanje praga za malog preduzetnika sa 50.000 KM na 100.000 KM, podignut je i donji iznos poreza koji je mali preduzetnik dužan da plati, sa 600 KM na 1.200 KM, uz izuzetak da je za najmanje preduzetnike, čiji godišnji prihod ne prelazi 50.000 KM, zadržan  postojeći princip najnižeg iznosa poreza od 600 KM", ističu u Vladi.

Prema ovom prijedlogu, ako je poreskom obvezniku u 2024. godini opozvan status malog preduzetnika, isključivo iz razloga što je ostvario prihod veći od 50.000 KM, može odmah u 2025. godini tražiti status malog preduzetnika.

"Ovim zakonskim rješenjem predlaže se proširenje broja samostalnih zanimanja koja po svojoj prirodi i jesu posebne profesionalne ili intelektualne usluge, a ista lica ne mogu podnijeti zahtjev za plaćanje poreza kao mali preduzetnik", naveli su u Vladi.

Upravo ova izmjena zakona je trn u oku mnogim preduzetnicima, prije svega IT sektoru, knjigovođama, konsultantima i onima koji se bave marketingom.

Vlada Republike Srpske utvrdila i Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o doprinosima, a kao razloge navela je potrebu pravilnijeg određivanja doprinosa, vodeći računa o pravičnosti i načelu ekonomske snage obveznika.

"Ovim zakonom precizira se da je obveznik doprinosa, između ostalih, i lice koje obavlja preduzetničku djelatnost ili samostalno zanimanje kao osnovno zanimanje, pod uslovom da nije korisnik prava na penziju. Takođe, usklađuju se pojmovi preduzetničke djelatnosti i samostalnog zanimanja sa značenjem ovih pojmova predloženim u izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak, a koje se zajedno s ovim zakonom dostavljaju Narodnoj skupštini na usvajanje", istakli su u Vladi.

Pored navedenog, propisano je da se minimalna osnovica doprinosa za lica koja obavljaju samostalnu djelatnost postepeno povećava sa dosadašnjih 60 odsto prosječne bruto plate u Republici Srpskoj na 80 odsto prosječne bruto plate u Srpskoj, tako da će u 2025. godini osnovica doprinosa iznositi 70 odsto, a od 1. januara 2026. godine iznosiće 80 odsto prosječne bruto plate u Republici.

Ovdje je Vlada napravila ustupak u odnosu na prvobitni prijedlog, gdje je osnovica od 80 odsto bila predviđena od 2025. godine, tako da je efekat povećanja obaveza za samostalne preduzetnike ublažen postepenim povećanjem prva na 70 odsto od 2025. godine, a kasnije na 80 odsto od 2026. godine.

Prijedlozi izmjena zakona idu u Narodnu skupštinu Republike Srpske na usvajanje, te se može djelovati amandmanski, čemu se nada i zajednica preduzetnika.

Jovica Bratić, direktor Zanatsko-preduzetničke komore Republike Srpske, kazao je da očekuju još jedan sastanak s Vladom RS u petak i da nije još sve konačno definisano.

"Neke stvari se moraju mijenjati, mi smo zadovoljni što smo pomjerili taj limit sa 50.000 na 100.000 KM, ima istine da mnogi preduzetnici ne prikazuju realne prihode", kazao je Bratić.

Dodaje da su predloženim izmjenama najnezadovoljniji knjigovođe i IT stručnjaci.

Bratić ističe da je njihova prva primjedba bila na povećanje doprinosa sa 60 na 80 odsto.

"Stava smo da bi to bio veliki udarac za pojedine male privrednike, što će dovesti do zatvaranja pojedinih radnji. Složili smo se da se doprinosi postepeno podižu, a ne da bude nagli skok sa 60 na 80 odsto. Svi ulaze u fiskalizaciju, doći će do rasta najniže plate, mnogo je toga odjednom", kazao je Bratić.

POVEZANE VIJESTI:

Stižu novi nameti za preduzetnike u Srpskoj: Na udaru i dopunska djalatnost, ali i IT sektor