Prijedlogom izmjena i dopuna Zakona o porezu na dohodak i Zakona o doprinosima planirano povaćanje osnovice za doprinose koje plaćaju samostalni preduzetnici. Oni koji se preduzetništvom bave kao dodatnom i dopunskom djelatnošću takođe će prvi put morati plaćati doprinose za penzijsko i invalidsko osiguranje.

Radna verzija izmijenjenog i dopunjenog Zakona o doprinosima u koju smo imali uvid predviđa da se osnovica za obračun doprinosa za lica koja obavljaju osnovnu djelatnost poveća sa 60% na 80% prosječne bruto plate. Istovremeno, uvode se doprinosi za PIO za lica koja djelatnost obavljaju kao dopunsku ili dodatnu.

U Vladi račununaju da će na ovaj način doći do povećanja prihoda od doprinosa u ukupnom iznosu od oko 22 miliona KM od malih i običnih preduzetnika, a oko 10 miliona od onih koji samostalnu djetalnost obavljaju kao dopunsku ili dodatnu.

Zakonom se takođe, penzioneri oslobađaju obaveze plaćanja doprinosa na ostvarena primanja, pod uslovom da su ta primanja ostvarena od nedobitne (neprofitne) organizacije koja se bavi pružanjem humanitarne i socijalne pomoći.

Izmjenom Zakona o porezu na dohodak predviđeno je povećanje graničnog iznosa prihoda za malog preduzetnika koji bi sada trebalo da iznosi 100.000 KM umjesto dosadašnjih 50.000 na godišnjem nivou. 

"Od početka 2024. godine Ministarstvo finansija zaprimilo je više inicijativa, prije svega od strane Zanatsko preduzetničke komore regije Banjaluka, kojima se traže izmjene Zakona o porezu na dohodak, na način da ukupan godišnji prihod malog preduzetnika po osnovu obavljanja te djelatnosti umjesto dosadašnjih 50.000 KM ne prelazi iznos od 100.000 KM", obrazlažu u Ministarstvu finansija. 

Mijenja se pravilo o zanimanjima koje mogu biti mali preduzetnici

Međutim, izmjene donose još neke novitete. Predviđeno je smanjenje broja djelatnosti koje mogu biti dio sistema malog preduzetnika jer je, navodi se u obrazloženju, analizom Poreske uprave uočeno da određeni visoko plaćeni poslovi, odnosno zanimanja, kao što su poslovi računarskog programiranja, savjetovanje i slično umjesto angažmana radnog odnosa i isplate ličnih primanja, registruju samostalnu djelatnost malog obima.

Osim toga uvode se ograničenja za samosalne preduzetnike u smislu povezanih lica.

"Uočena je pojava, kada samostalni preduzetnik u toku godine ostvari ukupan prihod blizu trenutno propisanog graničnog iznosa od 50.000 KM, prestaje registrovati prihod do kraja poreskog perioda kako ne bi izgubio status malog preduzetnika, dok njegovi članovi porodice ili lica na istoj adresi, dakle povezana lica, registruju istu djelatnost i počnu da prijavljuju prihode od te djelatnosti iako je faktički ne obavljaju, dok prvo registrovani faktički obavlja djelatnost", stoji u pojašnjenju.

Ministarsvo finansija ovoj pojavi želi da doskoči izmjenom Zakona prema kojoj se prihodom samostalnog preduzetnika smatra zbir prihoda samostalnog preduzetnika i prihoda sa njim povezanih lica koja obavljaju istu djelatnost, gdje se povezanim licima smatraju bračni i vanbračni supružnici, djeca i usvojenici, roditelji i usvojioci, braća, sestre i lica u tazbinskom srodstvu u prvom stepenu.

Nezadovoljstvo preduzetnika

Kako saznajemo, Zanatsko-preduzetnička komora ne slaže se sa velikom većinom predloženih izmjena i predložiće povećanje praga za status malog preduzetnika na 100.000 KM, uz odlaganje drugih izmjena za koje smatraju da destimulišu preduzetništvo, sve dok se ne sprovede detaljna analiza njihovih efekata.

Ogromno nezadovoljstvo vlada i u IT sektoru u kojem planiraju pokretanje inicijative da se izmjene zakona zaustave.

Ovi prijedlozi trebalo bi da se po hitnom postupku nađu na dnevnom redu Narodne skupštine Republike Srpske na sjednici u decembru.