Zahvaljujući filmovima poput "March of the Peinguins" i "Happy Feet", kraljevski pingvini su globalno privukli pažnju, ali uprkos tome prijeti im izumiranje.

Selin Le Boek, ekolog na Univerzitetu CNRS u francuskom Strazburu, jedna od autorki studije objavljene u prestižnom časopisu, izračunala je da će oko 1,1 miliona parova kraljevskih pingvina biti prisiljeno da napusti aktealno mjesto parenja, a riječ je o ostrvima Kroze, Princ Edvard i Kerguelen, i to u samo nekoliko decenija.

"Ako se globalno zagrijavanje nastavi sadašnjim tempom, ova vrsta mogla u potpunosti da nestane do kraja vijeka, upozorila je Le Boek.

S obzirom na to da klimatske promjene utiču na premještaj riba i lignji od kojih zavisi prehrana kraljevskih pingvina, ove velike ptice moraju da plivaju dalje nego dosad kako bi pronašle hranu za svoju gladnu mladunčad.

"Za većinu pingvinskih kolonija dužina ljetnjih izleta njihovih roditelja u potrazi za hranom uskoro će biti u tolikoj mjeri duga da bi mladunci od izgladnjelosti mogli uginuti", upozorava naučnica.

Ako se aktuelni trend nastavi, naša planeta će do 2100. godine zagrijati za tri do četiri Celzijuseva stepena u odnosu na temperature iz polovine 19. vijeka.

"Samo je nekoliko ostrva u Južnom okeanu, a svi nisu pogodni za velika pingvinske kolonije. Poznato je da se kraljevski pingvini razmožavaju isključivo na specifičnim izolovanim ostrvima bez ledenog pokrivača i s lakim pristupom moru", kazao je glavni autor studije Robin Kristofari iz Naučnog centra u Monaku.

Na području Krozea, Princa Edvarda i Kerguelena pingvini uspjevaju da pređu i 600 km, loveći ribu u antarktičkim vodama i da se na vrijeme vrate svojim mladuncima kako bi ih nahranili.

S obzirom na zagrijavanje okeana, antarktički polarni front premješta se sve dalje prema jugu, a on je značajan jer obuhvata područja na kojima se duboka mora nižih temperatura mješaju s morima umjerenih temperatura zbog čega je taj prostor bogat florom i faunom.

"S obzirom na sve navedeno, kraljevski pingvini moraće da se premjeste na drugo područje ili će jednostavno izumrijeti", ističe još jedan autor studije Emiliano Truki, evolucijski biolog s italijanskog univerziteta u Ferari.

Le Boek smatra da bi alarmantno stanje koje se odnosi na kraljevske pingvine trebalo da posluži kao upozorenje na budućnost čitavoga morskog svijeta antarktičkog područja.

"Poput morskih ptica i morskih sisara i pingvini spadaju u viši trofički nivo prehrambenog lanca u ekosistemu. Oni su bioindikatori svog ekosistema i kao takvi su ključni indikatori promjena u morskom ekosistemu. Značajni su nam za razumijevanje i predviđanje uticaja globalnih promjena na morske biome i na subantarktička i antarktička područja", kazala je.

Druga studija, čiji su rezultati objavljeni početkom mjeseca pokazala je da industrijsko ribarstvo u kombinaciji s klimatskim promjenama prijeti uništenju biljnih i životinjskih planktona kojima se hrane ribe i lignje, a to je temeljna hrana kraljevskom pingvinu.

Nije zanemariva ni činjenica da kraljevske pingvine prati visoka stopa smrtnosti. Naime, samo polovina mladih preživi do kraja sezone parenja, a od preživelih iduću ih godinu doživi samo polovina.

Naučnici i aktivisti za zaštitu životne sredine predlažu stvaranje velikog morskog područja na Anktarktiku koje bi bilo zaštićeno. Zamisao je iznela Njemačka, a sada je podržavaju i ostale čalnice EU.

Ako se ona ostvari, sve životinjske vrste na području od oko 1,8 miliona kvadratnih kilometara u kojem će biti zabranjen ribolov, biće zaštićene.

Prijedlog će u oktobru biti iznesen odboru koji djeluje pod nazivom Konvencija za očuvanje i zaštitu antarktičkoga živog svijeta.