U BiH ne postoje podaci o količini proizvedenoga životinjskog otpada i nus proizvoda mesne industrije, jer agencija i zavodi za statistiku još ne prate tu vrstu podataka. Međutim, postoje procjene, koje su prilično uznemirujuće. Kako je prošle godine saopšteno iz EPRD konzorcija, koji provodi projekt neškodljivog zbrinjavanja životinjskoga otpada u BiH, pretpostavlja da godišnje najmanje 100.000 tona kostiju, papaka, čekinja, rogova, iznutrica, ali i leševa životinja završi u prirodi širom BiH.

Ovim otpadom, koji može biti vrlo opasan, zbog rizika od prenosa najtežih bolesti, poput bjesnila, sa životinja na ljude, zagađene su rijeke, šume, zemljište. Primjera radi, mnogi vole jablaničku jagnjetinu, a uz Neretvu ima mnogo restorana, pečenjara, pa čak i velikih klaonica, ali nijedno mjesto na koje se mogu bezbjedno deponovati silni otpadci od jaganjaca koje turisti masovno tamane.

– Ministarstvo poljoprivrede RS opredijeljeno je da kvalitetno riješi pitanje neškodljivog uklanjanja životinjskog otpada, što je značajno za potencijalni izvoz crvenog mesa u zemlje Evropske unije – podsjetio je nedavno pomoćnik ministra poljoprivrede RS za veterinarstvo Dragan Knežević.
Knežević je posjetio Mesnu industriju “ZP komerc” u Vršanima kod Bijeljine i istakao da ovo preduzeće ide ispred vremena, te da je sopstvenim resursima riješilo ovaj problem i izgradilo kvalitetnu spalionicu. On je rekao da je “ZP komerc” ostvario saradnju sa firmom “Bufalo enerdži gold-MG” iz Šamca, kako bi se dio tog otpada pretvorio u proizvod koji će imati novu upotrebnu vrijednost, odnosno iskoristio u stvaranju novog vida energije. Knežević je naveo da je taj posao glavni razlog posjete “ZP komercu”.

Vlasnik “ZP komerca” Ljubiša Ristić rekao je da je kompletan proces upravljanja klaničnim otpadom, uključujući spalionicu kapaciteta 500 kilograma kostiju na čas, firmu koštao oko milion maraka. Ristić očekuje da će se to ipak isplatiti, jer će im ovakav način proizvodnje otvoriti i evropska i regionalna tržišta. Od ove godine počeće da izvoze poluproizvode od goveđeg mesa na tursko tržište, jer ispunjavaju i uslove koje traži Turska.

Ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH Mirko Šarović ranije je priznao da se životinjski otpad u BiH često odlaže po smetlištima i u rijekama, što je jedna od ključnih prepreka da izvozimo crveno meso u EU.

Iz EU su godinama pokušavali da i građane i predstavniek vlasti i stručnjake u BiH ubjede da pravilnim odlaganjem otpada zaštite prirodu i zdravlje stanovništva. Samo kroz projekat “Tehnička pomoć u oblasti upravljanja nusproizvodima životinjskog porekla i životinjskim otpadom u BiH”, koji je trajao dvije godine, EU je iz sredstava IPA 2012 u BiH uložila 1,67 miliona eura. Ali, tek kada je na red došlo “zvrtanje ruke” uslovljavanjem izvoza, ovaj je problem shvaćen ozbiljno.