Stvar ide rutinski – kad kancelarka Merkel i njen tim iza zatvorenih vrata razmatraju uvođenje strožijih mjera, to redovno procuri u medije. Onda postane prva vijest, onda se rasplamsa debata i na kraju se dođe do nekog kompromisa: mjere se obično pooštre, ali ne baš onako kako je prvo rečeno.

 

Vrata očito nisu bila dobro zatvorena ni u četvrtak, pa je tabloid Bild javio da Merkel zagovara „mega-lokdaun". Ona je sa ministrima razmatrala uvođenje još strožijih ograničenja poput zabrane izlaska iz stanova osim do radnog mjesta, u nabavku ili do ljekara. U igri je navodno i obaveza nošenja maski sa filterom (FFP-2), obavezni rad od kuće gdje god je moguće, kao i ukidanje javnog prevoza.

 

Nedjeljnik Špigel od svojih izvora prenosi da nije bilo toliko dramatično, da se o ukidanju javnog saobraćaja ne razmišlja, a da su ostale mjere za sada samo „skup prijedloga“. U Njemačkoj su za primjenu Zakona o zaštiti od zaraza zadužene isključivo pokrajine i Savezna vlada nema načina da ih primora da nešto uvedu.

 

 

Trenutni lokdaun, najstroži od početka pandemije, traje do kraja januara. Zatvorene su sve prodavnice koje nisu namijenjene osnovnom snabdijevanju, kao mahom i škole i vrtići. Dozvoljeni su susreti samo sa jednom osobom van sopstvenog domaćinstva.

 

Merkel i pokrajinski premijeri planirali su da 25. januara vide šta i kako dalje. Prema informacijama više medija, oni će se ipak sastati već iduće sedmice. 

 

Među donosiocima odluka nema dileme da će lokdaun biti produžen. Merkel je nedavno govorila da je potrebno još „osam do deset sedmica“ strogih mjera. Sve češće se čuje formulacija da popuštanja ne treba očekivati prije Uskrsa (4. april prema Gregorijanskom kalendaru).

 

„Trebalo bi da se zapitamo da li je možda bolji kompletni lokdaun od dvije do tri sedmice, nego beskrajno natezanje", rekao je Torsten Fraj, zamjenik šefa poslaničke grupe Demohrišćana u Bundestagu. „Tako bismo mogli da suzbijemo virus, spriječimo širenje opasnih mutacija i da, drastičnim smanjenjem incidencije, ponovo zavodima za javno zdravlje omogućimo praćenje kontakata“, rekao je on za Špigel.

 

Kao „incidencija“ se u Njemačkoj uzima broj otkrivenih novih zaraza u poslednjih sedam dana na 100.000 stanovnika. U prosjeku u cijeloj zemlji ta brojka se kreće oko 150, a ima regiona gdje je znatno viša. Proklamovani cilj političara i epidemiologa je suzbijanje incidencije na ispod 50, jer tada zavodi za javno zdravlje uspijevaju da prate kontakte zaraženih, propišu karantin i eventualno spriječe nastanak žarišta.