Naglasili su da ovom odlukom Savezna vlada i njeni EU i NATO partneri stavljaju do znanja da neće dozvoliti da u njihovom susjedstvu dođe do stvaranja bezbjednosnog vakuuma. Osim toga, kako su istakli, zabrinuti su i zbog mogućeg uticaja Rusije na region.

 

"Ruski napadački rat sa Ukrajinom pojačao je zabrinutost da bi Rusija takođe i u BiH mogla imati destabilizirajući efekat. Tamo su u oktobru planirani izbori, zbog čega je posebno hitno potrebno stvoriti sigurno okruženje tokom izbora, čemu misija EUFOR-a 'Altea' daje važan doprinos", saopšteno je. Kako je istaknuto, da bi vojnici mogli biti poslani u BiH, potrebna je saglasnost Bundestaga, njemačkog parlamenta, a još nije određen termin održavanja te sjednice.

 

Osim toga, u Vladi Njemačke ističu da je odluka Vlade da prvi put nakon 2012. ponovo pošalje vojnike u BiH jak signal prema Ujedinjenim nacijama, koje, kako podsjećaju, u novembru treba da odluče o produženju mandata EUFOR-a na još godinu dana.

 

"Do novembra postoji jasan mandat za njemačko učešće i pravni osnov za to učešće. S njemačkim partnerima koji su predstavljeni u Savjetu bezbjednosti UN-a Savezna vlada ulaže sve moguće napore da dođe do novog mandata misije EUFOR 'Altea' u novembru", saopštili su.

 

Aleksandar Radić, vojni analitičar iz Beograda, ističe da je evidentna namjera Zapada da ojača svoje vojno prisustvo u BiH, i da u tom kontekstu treba i gledati angažman Njemačke.

 

"Oni tačku krize pre svega vide u BiH, a ne na Kosovu i Metohiji, što je dominantna percepcija javnosti u Srbiji. To pokazuje da se problem BiH u evropskim zemljama vidi kao ozbiljan i da žele da održe vojno prisustvo", smatra Radić.

 

Tanja Topić, analitičarka iz Banjaluke, koja dobro poznaje njemačku politiku na Balkanu, ističe da ovom odlukom Njemačka u praksi dokazuje ono što je najavljivala proteklih mjeseci da želi da se posveti BiH i da je zabrinuta zbog tamošnje situacije.