Prema pisanju njemačkog dnevnika Tagesschau, rana penzija je, po zamisli Vlade Njemačke, jedan od dijelova plana da se penziona štednja učini održivom. Uvođenje su dogovorile vladajuće stranke CDU/CSU i SPD.

Odbor za finansije usvojio je nacrt zakona, a Bundestag ga je danas izglasao. Nacrt velike penzione reforme još nije predstavljen. Pravo na novac imaju djeca rođena 2020. godine ili kasnije, koja su prijavljena u Njemačkoj. Od šeste godine do punoljetnosti dobijaće 10 evra (19,56 KM) mjesečno, a novac se ulaže na tržište kapitala.

Šta moraju da urade roditelji

Roditelji kod pružaoca usluga po izboru, na primjer investicionog fonda, otvaraju sertifikovani standardni investicioni račun na ime djeteta. Račun funkcioniše slično običnom štednom planu.

Prema njemačkom Ministarstvu finansija, pravo na novac provjerava se digitalno. Podaci se porede sa Saveznim centralnim uredom za poreze, na osnovu poreskog identifikacionog broja djeteta. Novac se uplaćuje direktno na račun svaka tri mjeseca, za protekli period.

Ako roditelji ne otvore račun, država 10 evra mjesečno ulaže u poseban fond kojim upravlja Njemačka centralna banka (Bundesbank). Nakon izmjene u Odboru za finansije, taj novac smije da se ulaže samo u široko raspoređene globalne akcije ili akcijske fondove. Cilj je da se dugoročno prikupi što veća penziona ušteđevina. Prinos nije garantovan, a država ne nadoknađuje eventualne gubitke.

Roditelji i bake i djedovi mogu da dodaju novac
Roditelji, bake i djedovi ili drugi mogu državni doprinos da dopune sopstvenim uplatama. Po djetetu mogu da uplate do 6.840 evra (13.377 KM) godišnje, odnosno 570 evra (1.114 KM) mjesečno.

Nakon 18. godine mladi mogu sami da nastave sa uplatama na račun do penzionisanja. Mogu i da ga prebace na drugi sertifikovani ugovor o penzionoj štednji. Tako se rana penzija nadovezuje na privatnu penzionu štednju koju država podstiče.

Koliko može da se uštedi

Ministarstvo finansija napravilo je modelni proračun uz pretpostavljeni prinos od sedam odsto godišnje. Prema njemu, samo od državnih uplata do 18. rođendana bilo bi prikupljeno oko 2.200 evra (4.300 KM). Do 65. godine bilo bi to oko 53.000 evra (103.660 KM), ako se novac nakon punoljetnosti nastavi ulagati bez dodatnih uplata.

To su samo pretpostavke: prinos nije garantovan, a iznosi su nominalni i ne uzimaju u obzir inflaciju ni kasnije oporezivanje.
Novac je namijenjen isključivo penzionoj štednji. Ne smije da se založi, proda niti zaplijeni, a isplata u obliku penzije u pravilu je predviđena tek od 65. godine. Državne uplate i prihodi od njih nisu oporezivi dok traje štednja. Porez se plaća tek na kasnije isplate u starosti.

Koliko će koštati

Država za 2027. godinu računa s troškovima od 198 miliona evra (387,25 miliona KM). Svake godine pravo dobija nova generacija djece, pa bi troškovi do 2030. trebali da porastu na 411 miliona evra (803,85 miliona KM), uz administrativne troškove. Budžetski odbor Bundestaga za period od 2027. do 2030. godine računa s ukupno oko 1,2 milijarde evra (2,35 milijardi KM).

Da bi zakon stupio na snagu, mora da ga odobri i Bundesrat. Prema nacrtu, zakon bi trebao da stupi na snagu 1. januara 2027. godine. Mjesečni doprinos od 10 evra primjenjivao bi se retroaktivno od 1. januara 2026. godine.

Sličnu mjeru planira i susjedna Austrija, čija vlada od 2027. godine namjerava da uvede "Depozit za budućnost" s jednokratnim podsticajem od 500 evra (977 KM) za svako novorođeno dijete, bez obzira na državljanstvo.

Međutim, ovaj austrijski model već se suočava s kritikama da pogoduje bogatijima koji mogu da uplaćuju dodatna sredstva, dok iz tamošnjeg ministarstva finansija upozoravaju na neizvjesno finansiranje i mogućnost odgađanja primjene.