Ralf Tisler, direktor Saveznog ureda za civilnu zaštitu i pomoć u katastrofama (BBK), rekao je da se najveća evropska ekonomija mora suočiti sa realnošću sukoba i da je Njemačka u trenutnom stanju nedovoljno pripremljena.

"Dugo je u Njemačkoj preovladavalo uvjerenje da rat nije scenario za koji treba da se pripremamo. To se promijenilo. Zabrinuti smo zbog rizika od velikog agresivnog rata u Evropi", rekao je za list Ziddojče cajtung (Süddeutsche Zeitung), prenosi Index.hr.

Plan za brzu adaptaciju postojećih objekata

Tisler je pozvao na nacionalni napor u identifikovanju i prenamjeni tunela, metro stanica, podzemnih garaža, parkinga i podruma javnih zgrada u zaštitna skloništa kako bi se "brzo stvorilo mjesta za milion ljudi".

Dodao je da će njegova agencija ovog ljeta predstaviti sveobuhvatan plan.

Takođe je rekao da se zemlja nalazi u trci s vremenom i da nije dovoljno oslanjati se na izgradnju novih bunkera. Takva izgradnja bi trajala dugo, zahtijevala složeno planiranje i bila vrlo skupa. Zbog toga postojeće građevine treba odmah detaljno razmotriti.

Ruska invazija na Ukrajinu izazvala je strah u drugim zemljama, naročito u baltičkim državama, ali i u Poljskoj i Njemačkoj, da bi Moskva mogla otvoriti nove fronte u Evropi.

Tokom noći, ruske snage raketirale su i bombardovale ukrajinski grad Harkiv, pri čemu su poginule tri osobe, a 22 su povrijeđene. Gradonačelnik Igor Terehov objavio je u subotu na Telegramu da grad "doživljava najjači napad od početka rata punog razmjera".

Trenutno stanje zaštitne infrastrukture

Od oko 2.000 bunkera i zaštitnih prostora iz vremena Hladnog rata u Njemačkoj, u funkciji je samo oko 580, a većina zahtijeva višemilionske obnove. Trenutno mogu da prime oko 480.000 ljudi, što je svega pola posto njemačke populacije. Za poređenje, BBK navodi da Finska ima 50.000 zaštitnih prostora koji mogu da prime 4,8 miliona ljudi, odnosno 85 odsto stanovništva.

Tisler je rekao da se napori moraju usmjeriti i na unapređenje informacionih sistema – poput aplikacija i saobraćajnih znakova – kako bi javnost znala gdje može da potraži sklonište, kao i na modernizaciju sistema sirena za uzbunu. Takođe je naveo da postojeće aplikacije za upozorenja moraju biti bolje zaštićene od hakera.

Finansiranje i lična priprema građana

Pozvao je vladu na čelu sa Fridrihom Mercem da obezbijedi finansiranje za sprovođenje planova njegove agencije. Vlada se načelno složila da su planovi potrebni, ali još uvijek nije formalno odobrila sredstva.

Očekuje se da će novac biti obezbijeđen iz milijardi eura koje su oslobođene nakon što je Bundestag u martu suspendovao „kočnicu zaduživanja“, što omogućava znatno povećanje potrošnje na vojsku, ključnu infrastrukturu – poput mostova i puteva koji omogućavaju transport tenkova i opreme – kao i na civilnu odbranu.

Obavještajne službe i sajber bezbjednost, koje su takođe u velikoj potrebi za ulaganjima, konkurišu za ta sredstva.

Tisler procjenjuje da će za potrebe civilne zaštite u naredne četiri godine biti potrebno najmanje 10 milijardi eura, a tokom deset godina najmanje 30 milijardi.

Pozvao je i na uspostavljanje obavezne ili dobrovoljne službe civilne zaštite i apelovao na građane da doprinesu otpornosti zemlje nagomilavanjem zaliha za vanredne situacije u slučaju nestanka struje i vode.

"Naš apel je: pokušajte da imate zalihe za 10 dana", rekao je za list, u skladu sa sličnim apelima drugih evropskih vlada.

"Ali i zalihe za najmanje 72 sata bile bi vrlo korisne", dodao je Tisler.

 "To može pomoći u prevazilaženju manjih prekida u svakodnevnom životu".